Na tribini pod nazivom "Ni tebi, ni meni meningitis - zaštiti se od krpeljnog meningoencefalitisa pravovremenim cijepljenjem'', koja se 24.5. održala u Novinarskom domu u organizaciji portala Zdrava Krava i udruge ''Aktivan život'' razvila se vrlo edukativna rasprava o opasnim bolestima koje prenose krpelji. Prof. Milivoj Jovančević, dr.sc., primarijus, pedijatar i dr. med Kruno Sokol, spec. epidemiolog dali su odgovore na važna pitanja o zaštiti od bolesti koje krpelji prenose
Koje su dvije najčešće bolesti koje prenose krpelji?
Tribinu je vodila Ivana Šundov Hojan, a primarijus Milivoj Jovančević za početak je pojasnio koje su dvije najčešće bolesti koje prenose krpelji.
"Borelioza je puno češća i teža bolest koju prenose krpelji. Prilikom uboda krpelja, a ponekad prođe i mjesec dana nakon uboda, može se na koži pojaviti crvenilo i upala. U slučaju da bakterija uđe u krv, na više mjesta u tijelu mogu se pojaviti znakovi zaraze, odnosno Lajmske bolesti. Ponekad bakterija može doći i do moždanih stanica. Kako ne postoji cjepivo, bolest je važno prepoznati što ranije te se ista liječi antibioticima. Druga bolest koju krpelji prenose je Krpeljni meningoencefalitis, a virus se također ubodom krpelja može unijeti u organizam čovjeka. Sam virus se nalazi u slini krpelja i ako se bolest razvije u organizmu čovjeka i proširi krvotokom, organizam se sam pokušava izboriti. Simptomi bolesti su slični gripi te se popisuju lijekovi protiv bolova i sl.", objasnio je primarijus Milivoj Jovančević.
Kako sam virus može uzrokovati i teške posljedice poput poremećaja svijesti, poremećaja govora i oštećenja moždanih živaca vrlo je važna pravovremena zaštiti. Dobra vijest je kako osim općih uvjeta zaštite, postoji i mogućnost cijepljenja protiv virusa krpeljnog meningoencefalitisa (KME). "Zemlje poput Austrije imaju cjepivo protiv virusa krpeljnog meningoencefalitisa pod obaveznim, a cjepivo svakako predstavlja mjeru zaštite od bolesti '', rekao je epidemiolog Kruno Sokol.
Važna je zaštita od krpelja, ali i samopregled nakon boravka u prirodi
Kada je riječ o općim mjerama zaštite, primarijus Milivoj Jovančević, ali i Mirjana Kolac, dipl. kineziologinja i planinarka te Tina Šolja, predstavnica Udruge DŠR Aktivan život, mag. kineziologije i aktivna planinarka naveli su kako je važno prilikom boravka u prirodi koristiti utabane staze, nositi odjeću koja pokriva sve dijelove tijela i nakon povratka kući oprati odjeću i obaviti samopregled. "Poželjno je nositi i svjetliju odjeću jer su krpelji na njoj uočljiviji. Naime, krpelj ne ubode odmah jer traži povoljno mjesto te stoga prije uboda na odjeći ili tijelu može biti nekoliko minuta pa do nekoliko sati.", naglasio je primarijus Milivoj Jovančević.
Tina Šolja iz Udruge DŠR Aktivan život je dodala kako je poželjno nositi odjeću skliskih materijala jer će se krpelj teže uhvatiti, a osim utabanih puteva, poželjno je koristiti i šire puteve jer se krpelji nalaze na nižim granama. Svi govornici su se složili kako je jedna od mjera zaštite i nanošenje sredstva za odbijanje insekata. No, dok je učinkovitost sredstva za odbijanje insekata upitna, cijepljenje je učinkovita preventivna mjera.
Rizik od zaraze je veći pri višestrukim ubodima krpelja
Iako je rizik od zaraze kod svih koji borave u prirodi isti, opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja. Stoga se cijepljenje protiv KME preporučuje osobama koje zbog svog posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja, kao i osobama koje povremeno borave u prirodi, a kao što su izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti. Cijepljenje se provodi u Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita, oko 98 posto, kod cijepljenih osoba.
Žarišna područja u Republici Hrvatskoj
Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešći su u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave. "Kada govorimo o bolestima koja prenose krpelji, riječ je o bolesti žarišta jer se krpelji nalaze u određenim zonama. Najveće žarište je na području sjeverne Hrvatske te manje žarište na području Istre. Ne mora se svatko tko je inficiran razboljeti, ali se rizik povećava ako je riječ o ubodu više krpelja", rekao je epidemiolog Kruno Sokol.
"Kada krpelj ubode, potrebno je određeno vrijeme da dođe do krvnih žila. Preporuka je da se krpelj ne premazuje uljem ili alkoholom jer će se krpelj ugušiti te će osjećaj ugroženosti ili njegova iznenadna smrt prouzročiti puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza. Preporuka je Centra za kontrolu bolesti da se krpelj tankom pincetom uhvati što bliže tijelu i nakon toga lagano povuče gore. Ne smije se okretati. Nakon što se izvadi krpelj je i dalje zarazan te ga je potrebno staviti u alkoholnu otopinu i dezinfincirati ruke. Prilikom vađenja se savjetuje i nošenje medicinskih rukavica.", naveo je primarijus Milivoj Jovančević.
Veliki interes gostiju tribine o samim bolestima koje krpelji prenose
Gosti tribine su postavljali niz pitanja, a jedna od gošća navela je kako živi u podnožju Medvednice te su i ona i suprug nedavno imali ubod krpelja. Zanimalo ju je kakve su posljedice za imunitet te je li preporučljivo da ona i suprug prođu postupak cijepljenja. Gospođa je nakon uboda imala dijagnosticiranu Lajmska boreliozu. Primarijus Milivoj Jovančević je naveo kako se ne stvara trajni imunitet te preporučio gospođi pošto se nalaze u žarištu i već je preboljela Lajmska boreliozu da razmisli o opciji cijepljenja protiv virusa krpeljnog meningoencefalitisa. Dodao je kako bi pri povišenoj temperaturi, pacijent svakako doktoru potrebno spomenuti ako je nedavno imalo krpelja.
Saznaj više o simptomima i posljedicama koje uzrokuje virus krpeljnog meningoencefalitisa!
