Muškarac iz Massachusettsa postao je prva osoba kojoj je presađen svinjski bubreg.
Znanstvenici razvijaju genetski modificirane svinje kako bi riješili kritični nedostatka ljudskih organa dostupnih za transplantacije. Nekoliko pokusa s takvim svinjskim organima provedeno je posljednjih godina, dva pokušaja presađivanja bubrega (pokušaji su rađeni na pacijentima kod kojih je proglašena moždana smrt) i jednom srca. Prije dvije godine čovjek je bio podvrgnut prvoj transplantaciji svinjskog srca, ali je nedugo nakon toga umro. Tijekom ovog posljednjeg pokušaja, kirurzi Opće bolnice Massachusetts po prvi su put transplantirali svinjski bubreg u živog ljudskog pacijenta.
Richard Slayman (62), dobro se oporavlja nakon četverosatne operacije izvedene 16. ožujka 2024. i očekuje se da će uskoro biti otpušten iz bolnice Mass General, navodi se u priopćenju. "Vidio sam to ne samo kao način da se pomogne meni, već i kao način da pružim nadu tisućama ljudi kojima je potrebna transplantacija da prežive", rekao je Slayman u izjavi.
Slayman iz Weymoutha u Massachusettsu ima povijest dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka i bio je na dijalizi sedam godina prije nego što je 2018. bio podvrgnut transplantaciji ljudskog bubrega. Međutim, pet godina kasnije, transplantirani organ pokazao je znakove zatajenja. Ponovno je počeo s dijalizom 2023., što je uzrokovalo ozbiljne komplikacije koje su zahtijevale redovite posjete bolnici da bi se riješile. "Morao bih čekati pet do šest godina na ljudski bubreg. Ne bi to mogao preživjeti", rekao je dr. Winfred Williams, pomoćnik šefa nefrološkog odjela u Mass Generalu i pacijentov primarni liječnik za New York Times.
Slaymanu se ukazala prilika da dobije svinjski bubreg, a nakon što je sa svojim liječnicima razgovarao o mogućim rizicima postupka, pristao je na operaciju. Sam bubreg došao je od eGenesisa, biotehnološke tvrtke koja razvija organe da budu kompatibilni s ljudskima. Tvrtka koristi poznati sustav za uređivanje gena CRISPR za podešavanje svinjskih gena.
Kako bi organi bili prikladni za ljude, znanstvenici su izdvojili tri gena uključena u stvaranje ugljikohidrata, pronađenih u svinjama koji napadaju ljudski imunološki sustav. Osim toga, dodali su sedam ljudskih gena koji pomažu u sprječavanju domino učinaka povezanih s imunološkim sustavom, a mogli bi dovesti do odbacivanja transplantata. Znanstvenici su napravili ukupno 69 izmjena u DNK svinje, izvijestio je CNN.
Kao dio postupka transplantacije, Slayman je primio dva tretmana temeljena na antitijelima kako bi se spriječilo odbacivanje organa, kao i lijekove za suzbijanje imuniteta. Očigledni uspjeh postupka budi nadu da bi takve transplantacije jednog dana mogle biti uobičajene.
"Nadamo se da će dijaliza postati zastarjela", rekao je za Washington Post dr. Leonardo Riella, medicinski direktor transplantacije bubrega u Mass Generalu. "Slaymanova operacija također predstavlja potencijalni napredak u rješavanju jednog od teško rješivih problema u našem području, a to je nejednak pristup pacijenata iz etničkih manjina prilici za transplantaciju bubrega zbog ekstremnog nedostatka donorskih organa i drugih barijera temeljenih na sustavu. Velika zaliha organa koja proizlazi iz ovog tehnološkog napretka može daleko pomoći da se konačno postigne zdravstvena jednakost i ponudi najbolje rješenje za zatajenje bubreg", rekao je Williams u priopćenju upućenom iz bolnice.
