Ljeto je sinonim za ležernost, odmor i druženja. S prvim pravim vrućinama mijenjaju se i naše dnevne rutine, apetiti, obrasci spavanja – a često i navike konzumacije alkohola.
Pivo na plaži, koktel u baru uz more, čaša vina uz večeru pod zvijezdama – sve to postaje dio ljetnog “ambijenta”. I doista, mnogi će se složiti da teško što odgovara bolje uz sparan dan od dobro rashlađenog pića. No, rijetki pritom pomisle kako alkohol ne djeluje jednako na organizam u svim uvjetima.
Način na koji tijelo reagira na alkohol snažno ovisi o temperaturi okoline, hidrataciji, dobu dana kada se pije, prehrambenom statusu i fiziološkim razlikama među pojedincima. Osim toga, iako se često govori o štetnosti alkohola isključivo kroz prizmu ovisnosti, sve više dokaza ukazuje da ni povremena, tzv. rekreativna konzumacija nije bez rizika.
Što alkohol čini tijelu ljeti – i zašto piće na plaži nije bezazleno kako se čini
Ljetne temperature i povećani gubitak tekućine znojenjem čine organizam osjetljivijim na alkohol. Ono što se naoko čini kao “bezazleno” osvježenje zapravo može ubrzati dehidraciju i stvoriti niz fizioloških problema koji nisu odmah vidljivi, ali ostavljaju posljedice. Tijekom ljetnih dana, pogotovo kada se pije na prazan želudac ili između obroka, alkohol se brže apsorbira u krvotok. To znači da se brže osjećaju njegovi učinci – i negativni i pozitivni.
Alkohol ima izrazit diuretski učinak, odnosno potiče izlučivanje tekućine mokrenjem. Kada se tome doda pojačano znojenje zbog vrućine, tijelo brzo ulazi u stanje dehidracije. Već blaga dehidracija može utjecati na krvni tlak, koncentraciju, koordinaciju i sposobnost prosuđivanja. U takvim uvjetima, rizik od padova, nesreća, toplinskog udara i opće slabosti znatno je veći, osobito kod starijih osoba i djece.
Brzo ispijanje i mit o osvježenju
Ljeto ne samo da nas više izlaže alkoholu, već nas potiče i na drugačiji način konzumacije – brže, naglije, često bez hrane. Ispijanje hladnog piva ili koktela može izgledati kao idealan način za rashlađivanje, ali u stvarnosti alkohol širi krvne žile, dodatno povećava gubitak topline i može omesti prirodnu termoregulaciju tijela.
Gazirana pića, osobito kokteli s pjenušcem, tonikom ili drugim gaziranim dodacima, sadrže ugljikov dioksid koji ubrzava apsorpciju alkohola u krv. Kod mladih, koji su skloni eksperimentiranju i nemaju izgrađenu toleranciju, to može dovesti do brze intoksikacije i povećanog rizika od nesvjesnog predoziranja alkoholom.
Alkohol kao ‘pomoć za san’? Dugoročno – štetno
Jedan od mitova koji se često ponavljaju i onaj je o alkoholu kao “pomagaču” za san. Iako alkohol može pomoći da osoba brže zaspi, njegovi učinci na arhitekturu sna izrazito su negativni. Smanjuje se trajanje REM faze sna, a povećava učestalost buđenja tijekom noći. Dugoročno, to dovodi do narušene kvalitete sna, osjećaja umora tijekom dana, smanjene koncentracije i razdražljivosti.
Osobe koje redovito konzumiraju alkohol u večernjim satima često ulaze u začarani krug – pokušavaju sebi pomoći pićem kako bi zaspali, ali se ne odmaraju kvalitetno, pa su sljedeći dan umorniji i skloniji posegnuti za još jednom “čašicom” kako bi se opustili.
Ne postoji bezopasna doza
Sve više znanstvenih studija dovodi u pitanje tvrdnje da su “male količine alkohola korisne za zdravlje”. Nekada popularna teorija o čaši crnog vina kao zaštiti za srce danas je velikim dijelom osporena. Pokazalo se da potencijalne koristi nisu uzrokovane samim alkoholom, već drugim faktorima – poput mediteranske prehrane, aktivnog stila života ili opće socioekonomske stabilnosti.
Zapravo, najnovije smjernice Svjetske zdravstvene organizacije i Europske unije idu prema zaključku da ne postoji sigurna količina alkohola koja ne predstavlja rizik za zdravlje. Svaka konzumacija, pa i povremena, može imati negativne posljedice na mozak, jetru, kardiovaskularni sustav i mentalno zdravlje.
Zašto alkohol različito djeluje na žene, muškarce i starije osobe
Način na koji organizam razgrađuje alkohol ovisi o mnogim faktorima, uključujući spol, dob, hormonski status i tjelesnu masu. Žene općenito imaju niži postotak tjelesne vode u odnosu na muškarce, zbog čega se alkohol u njihovom tijelu brže koncentrira u krvi. Osim toga, enzimi koji razgrađuju alkohol – posebice alkohol dehidrogenaza – manje su aktivni u ženskom organizmu.
Kod starijih osoba, smanjen volumen tjelesne tekućine i usporen metabolizam čine organizam osjetljivijim na alkoholne učinke, čak i kada je količina unosa ista kao u mlađoj dobi. To se posebice odnosi na kognitivne funkcije, ravnotežu i rizik od padova.
Zanimljivo je i da kod žena u reproduktivnoj dobi razina hormona može utjecati na osjetljivost na alkohol. Tijekom ovulacije i predmenstrualne faze moguća je snažnija reakcija, jači osjećaj opijenosti i izraženije emocionalne promjene nakon konzumacije.
Važan je i tajming: kada pijemo, a ne samo koliko
Konzumacija alkohola tijekom dana, osobito u ljetnim mjesecima, nosi veći rizik nego navečer. Tijekom dana često smo aktivniji, više izloženi suncu i manje jedemo. Sve to pridonosi bržoj apsorpciji alkohola i izraženijim učincima. Pijenje alkohola u ranim popodnevnim satima, osobito ako nismo unijeli dovoljno tekućine ili hrane, može dovesti do iznenadnog pada krvnog tlaka, vrtoglavice ili osjećaja slabosti.
S druge strane, večernja konzumacija često se veže uz opuštanje, ali, kao što je već spomenuto, ima negativan učinak na san. Najlošija kombinacija je pijenje više pića u kasnim večernjim satima, jer remeti biološki ritam i dovodi do kronične neispavanosti.
Hrvatska – zemlja ‘normalnog’ pijenja
U Hrvatskoj je konzumacija alkohola duboko ukorijenjena u društvene običaje. Pijenje se percipira kao “normalno”, pa se često ni ne postavlja pitanje potencijalne štetnosti. Posebice se podcjenjuje šteta povremene konzumacije, a stigmatizacija je rezervirana isključivo za osobe koje su “otišle predaleko”.
Prema procjenama, u Hrvatskoj trenutno živi oko 250 tisuća osoba koje imaju problem s alkoholizmom. No, stvarna brojka onih koji pate zbog tuđe ovisnosti – uključujući partnere, djecu i druge članove obitelji – znatno je veća. Procjenjuje se da najmanje milijun građana Hrvatske trpi posljedice alkohola, izravno ili neizravno.
Zabrinjavajuće je i to što tek deset posto osoba s alkoholizmom potraži stručnu pomoć, dok ostalih 90 posto završava u zdravstvenom sustavu zbog fizičkih posljedica: bolesti jetre, visokog tlaka, dijabetesa tipa 2, demencije, moždanih udara, depresije, srčanih bolesti, pa i malignih bolesti. Alkoholizam se tako često liječi “od straga” – kada je šteta već nastala.
Kako smanjiti rizik bez moraliziranja
Realnost je takva da će mnogi nastaviti piti, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Zbog toga je važno promovirati redukciju štete, a ne samo zabrane. Ako već konzumiramo alkohol, možemo učiniti mnogo da ublažimo rizike:
- Nikada ne pijte na prazan želudac – hrana usporava apsorpciju alkohola.
- Pijte polako i svjesno – uživajte u okusu, nemojte piti radi “efekta”.
- Unosite dovoljno vode – na svako alkoholno piće popijte čašu vode.
- Izbjegavajte pića s puno šećera i ugljikova dioksida – učinci su brži i jači.
- Ne miješajte različite vrste alkohola – veća je vjerojatnost intoksikacije.
- Pazite na lijekove koje uzimate – mnogi ne smiju ići s alkoholom.
- Ne vozite i ne upravljajte strojevima nakon pića – ni “samo jedno” nije sigurno.
- Izbjegavajte pijenje kada ste emocionalno ranjivi – alkohol pogoršava raspoloženje.
Ljeto nudi brojne načine za uživanje – sunce, more, dobra hrana, društvo. Alkohol ne mora biti dio tog ugođaja da bi nam bilo lijepo. Ako već posegnete za čašicom, neka to bude svjesno, umjereno i odgovorno. Jer, tijelo pamti više nego što mislimo, a ljetne navike mogu ostaviti tragove koji će nas pratiti mnogo dulje od godišnjeg odmora.
