Jesu li ti pluća u kondiciji? Žustro otrči na drugi kat ili prohodaj šest krugova oko svog kvarta. Ako to možeš obaviti ne osjećajući potrebu da zastaneš i odmoriš se, pluća su ti vjerojatno u prilično dobrom stanju. Donosimo ti ulomak o zdravlju pluća iz knjige "Vi zauvijek mladi" prof. dr. Mehmeta Oza i prof. dr. Michaela Roizena u izdanju V.B.Z.-a.
Ako ostaneš bez daha ili moraš stati, to je znak da su ti pluća barem donekle oštećena, iako je uzrok u srcu. Dr. Oz preporučuje da svaki mjesec obaviš ovaj test (najprije se posavjetujte s liječnikom) kao metodu redovitog provjeravanja pluća. To je važno, jer jedan od glavnih znakova upozorenja smanjene funkcije pluća su i sasvim sitne promjene u obavljanju ovoga testa. Dok vježbaš, krak dah može biti upozorenje da ti svi organi nisu u najboljem stanju.
Ožiljci na plućima uzrokuju starenje
Prema mišljenju američke vlade, plućne su bolesti jedan od šest glavnih uzročnika starenja zbog toga što neprestano obnavljamo vrlo tanke i osjetljive stanice u plućima kako bismo mogli razmjenjivati kisik i ugljični dioksid. Kad se uspori rad matičnih stanica koje obnavljaju plućne stanice, proces obnavljanja se usporava, na plućima se pojavljuju ožiljci (taj se proces naziva fibroza) i postaju otporne na razmjenu zraka. Skraćene telomere, jedan od glavnih uzročnika starenja, također usporavaju nastanak matičnih stanica, tako da oštećenja postaju još ozbiljnija. Proces disanja, moglo bi se reći, nježno brusi pluća brusnim papirom. No, ako dođe do fibroze, pluća su gruba poput cementa. Ako izbaciš neke od rizičnih čimbenika, kao što su pušenje, povišen krvni tlak i dijabetes, možeš postići glatki, sjajan unutarnji sloj.
I sitne smetnje treba liječiti
Ne podcjenjuj moć liječenja naizgled beznačajnih smetnji, kao što su one sa sinusima, alergije i žgaravica, jer sva ta stanja mogu uzrokovati simptom kratkog daha. Liječenje uz pomoć pripravaka u slobodnoj prodaji uvelike može poboljšati cjelokupnu kvalitetu disanja. Kratkoća daha jedna je od najčešćih pritužbi povezanih sa starenjem. Uglavnom ga uzrokuju promjene u elastičnosti pluća (što znači da se morate više potruditi da biste udahnuli) i fiziološke promjene u plućima zbog kojih vam je teže disati. To se uglavnom događa zbog toksina u okolini, koji su jedni od glavnih uzročnika starenja, kao što su pasivno pušenje i zagađenje okoliša. Stopa starenja pluća, zapravo, veća je od stope starenja srca.
Toksične tvari najjednostavnije dospijevaju u naš organizam dok dišemo, čak nekoliko litara u minuti
Iako je kratak dah katkad povezan sa srčanim tegobama, to nije uvijek tako i smetnje s disanjem uistinu mogu imati uzrok u plućima.
Kako rade pluća?
Da bi shvatila načine na koje ti oštećena pluća onemogućuju dobru razmjenu zraka, bilo bi korisno razmisliti o strukturi pluća. Pluća rade poput spužve. Lagana su i pahuljasta kad su ispunjena zrakom, ali kad se ovlaže (što se događa kod nekih bolesti), usporava im se rad i teže izmjenjuju zrak. Zamisli svoj dišni sustav kao preokrenuto stablo. Kad zrak ulazi u tijelo, spušta se niz dušnik (traheju), odnosno niz deblo stabla. Dušnik se ubrzo razdvaja na dva zračna puta koja vode u pluća. To su bronhiji. Tada se poput grana na stablu ti putovi razdvajaju na četiri, zatim osam, a zatim i na stotine tisuća sitnih zračnih putova u svakom plućnom krilu. Ti su zračni putovi bronhijalne cijevi, a na kraju svakog zračnog puta nalaze se sićušne vrećice – alveole, poput listova na kraju grana, osim što su to sitne, otvorene vrećice. Zdrava pluća imaju stotine milijuna alveola i prekrivena su tankim slojem tekućine koji pomaže pri disanju tako što drži alveole otvorenima kako bi kisik mogao ulaziti, a ugljični dioksid izlaziti.
Pušenje je opasnost broj 1
Da bi se odvijao savršeni proces disanja svi elementi moraju biti čisti i u njima ne smije biti prepreka zraku, kao što su dim i drugi otrovi. Bronhijalne su cijevi općenito presvučene sluzi, koja zaustavlja klice i prljavštinu. Pluća sadrže milijune sićušnih vlasi, cilija, sličnih sitnim četkama koje čiste tvari zapele u sluzi. Tada ih možete iskašljati. Jedna od opasnosti koju sa sobom nosi dim, osobito dim cigara, cigareta ili droge, jest u tome što uništava cilije, pa tako zapravo uništava upravo onaj mehanizam koji bi pluća trebao štititi od toksina.
Ljudi koji prestanu pušiti u početku mnogo više kašlju i to zato što se počinju oslobađati smeća koje im se nalazi u plućima, obnavljajući tako cilije u plućima
Nažalost, u plućima i drugim dijelovima dišnog sustava s godinama dolazi do strukturalnih promjena. Dijelovi sustava djelomično gube svoju elastičnost, prsni koš postaje ukočeniji, površinsko područje alveola se smanjuje, a dišni mišići slabe. Rezultat je mjerljivo smanjenje protoka zraka. Dodaj tome činjenicu da plućne bolesti poput astme ili bronhitisa mogu ograničiti protok zraka sužavanjem bronhijalnih prolaza te uskoro može doći do sve većeg broja tegoba s disanjem.
Kako prestati pušiti, sačuvati zdrava pluća i još niz korisnih činjenica i savjeta potraži u knjizi "Vi zauvijek mladi", prof. dr. Mehmeta Oza i prof. dr. Michaela Roizena u izdanju V.B.Z.-a.
