Nova godina je pred vratima, a čaša pjenušca mnogima je neizostavan dio slavlja. Ipak, istraživanja upozoravaju da alkohol može imati dugoročne posljedice na zdravlje – čak i kad ga pijete umjereno.
Alkohol je već poznat kao čimbenik rizika za nekoliko vrsta raka, čak i kada se konzumira umjereno. Unatoč tome, konzumiranje alkohola i dalje je uobičajeno, a ostaju ključna pitanja – koliko često pijete i koliko pijete te kako to oblikuje vaš ukupni rizik od raka.
Alkohol ne utječe jednako na sve – neke skupine imaju veći rizik od raka. Ipak, većina politika o alkoholu i dalje ne ističe dovoljno koliko je ta povezanost ozbiljna.
Veliki pregled istraživanja: Alkohol i rizik od raka
Kako bi se popunile te praznine, istraživači s Medicinskog fakulteta Charles E. Schmidt Sveučilišta Florida Atlantic proveli su sustavni pregled kako bi bolje razumjeli kako različite razine konzumacije alkohola – pretjerana, umjerena pa čak i blaga – utječu na rizik od raka kod odraslih osoba u SAD-u.
Analizirali su 62 studije, s brojem sudionika od samo 80 osoba do onih s gotovo 100 milijuna ljudi. U obzir su uzeli i postojeća zdravstvena stanja poput pretilosti i kronične bolesti jetre, koja mogu povećati rizik od raka, te proučili kako društveni i demografski čimbenici doprinose ranjivosti.
Rezultati, objavljeni u časopisu Cancer Epidemiology, potvrđuju da učestalost i količina konzumacije alkohola igraju veliku ulogu u riziku od raka. Utvrđene su snažne povezanosti s rakom dojke, debelog crijeva, jetre, usne šupljine, grkljana, jednjaka i želuca. Alkohol je povezan i s lošijim ishodima, poput uznapredovalog raka jetre i kraćeg preživljenja kod osoba koje imaju alkoholnu bolest jetre.
Tko je najviše ugrožen?
Veća konzumacija alkohola povezana je s većim rizikom od raka, osobito kod Afroamerikanaca, osoba s genetskom predispozicijom te onih s pretilošću ili dijabetesom. Čimbenici poput rase, dobi, obrazovanja i prihoda dodatno oblikuju izloženost i ranjivost. Zbog tih čimbenika, neke skupine – poput onih s nižim primanjima ili određenih etničkih zajednica – imaju nerazmjerno veći rizik, čak i kad piju manje od drugih.
Nasuprot tome, osobe koje su se pridržavale smjernica Američkog društva za borbu protiv raka o konzumaciji alkohola i drugim zdravim životnim navikama imaju manji rizik od raka i nižu smrtnost. To pokazuje koliko je važno kombinirati umjerenost s promjenama životnog stila.
Vrsta pića, spolne razlike i drugi čimbenici rizika
Pregled je pokazao da vrsta alkoholnog pića može igrati ulogu. Primjerice, bijelo vino ili pivo povezani su s većim rizikom od određenih vrsta raka, dok žestoka pića često nisu. Uočene su i jasne spolne razlike: učestalo pijenje povezano je s većim rizikom kod muškaraca, dok povremeno pretjerano pijenje nosi veći rizik kod žena. Pušenje dodatno povećava rizik od raka povezanog s alkoholom, iako se učinci razlikuju ovisno o spolu i obrascima pijenja.
Ostali čimbenici uključuju izloženost UV zračenju (povećava rizik od melanoma), obiteljsku povijest bolesti, indeks tjelesne mase, nisku tjelesnu aktivnost, infekcije koje mogu uzrokovati rak (npr. hepatitis B i C, HPV, HIV ili bakterija H. pylori), lošu prehranu, hormonsku terapiju te određenu boju kose ili očiju.
Biološki gledano, alkohol može oštetiti DNA putem acetaldehida, promijeniti razine hormona, potaknuti oksidativni stres, oslabiti imunološki sustav i povećati apsorpciju kancerogenih tvari. Ako imate postojeće zdravstvene tegobe, nezdrave životne navike ili genetsku predispoziciju, rizik se dodatno povećava, što može ubrzati razvoj raka, piše SciTech Daily.
Što možemo učiniti?
Na temelju svojih nalaza, istraživači ističu ciljane pristupe koji bi mogli smanjiti teret raka povezanog s alkoholom. To uključuje prilagođene javnozdravstvene poruke, strože politike vezane uz alkohol i intervencije usmjerene na ljude i zajednice s najvećim rizikom.
Rizik od raka povezan s alkoholom ne ovisi samo o tome koliko pijete, nego i o kombinaciji vaših životnih navika, zdravlja i okruženja. Zato prevencija ne znači samo smanjiti alkohol – važno je brinuti o zdravlju u cjelini, mijenjati loše navike i stvoriti okruženje koje potiče zdrav izbor. Svaka mala promjena može dugoročno napraviti veliku razliku.
