Veleposlanstvo Kraljevine Danske u RH i Hrvatsko društvo za debljinu djeluje u okviru Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) organizirali su danas na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” okrugli stol Dijagnoza debljine – kako riješiti problem?
Povod za okrugli stol bio je nedavno održan stručni Forum o debljini na kojem su se okupili brojni medicinski stručnjaci iz područja obiteljske medicine, kardiologije, endokrinologije, epidemiologije, ginekologije i drugih specijalnosti s ciljem definiranja glavnih prepreka prilikom prevencije i liječenja debljine. Svoja iskustva u borbi s debljinom prezentirale su i danske stručnjakinje prof. dr. sc. Nina Rica Wium Geiker s Katedre za prehranu, tjelovježbu i sport Fakulteta znanosti pri Sveučilištu u Kopenhagenu te prof. dr. sc. Signe Sørensen Torekov s Katedre za biomedicinske znanosti Fakulteta zdravstvenih i medicinskih znanosti pri Sveučilištu u Kopenhagenu.
Debljina je pandemija kojoj se ne nazire kraj
"Kao što je naglašeno na Forumu, suočavamo se s još jednom pandemijom kojoj ne vidimo kraj. Zato mi je izuzetno drago što možemo udružiti snage u promišljanjima o rješenjima i što su se Forumu pridružile dvije danske stručnjakinje iz tog područja. Razmjena iskustava u vezi s institucionaliziranim smjernicama za borbu protiv pandemije debljine, prvenstveno iskustva o prevenciji i zdravim životnim navikama te liječenju i njihovoj primjeni od izuzetne su važnosti za naša društva", izjavila je NJ. E. Ole Henrik Frijs-Madsen, veleposlanik Kraljevine Danske u RH.
Iako je prevencija prvi i najvažniji korak u suzbijanju debljine i to upravo kod najmlađih članova društva, stručnjaci su se složili da postoje brojne prepreke. "Edukacija o prevenciji debljine najvažnija je kod djece od prvoga do četvrtoga razreda osnovne škole. Vrlo je važno djeci i njihovim roditeljima što prije komunicirati važnost uravnotežene prehrane i fizičke aktivnosti. Sve dok je u našemu narodu uvriježeno mišljenje kako je debljina odraz zdravlja i blagostanja, imamo veliki problem. Tu paradigmu moramo mijenjati kod svih generacija, a to je moguće jedino neprekidnom i sustavnom edukacijom", naglasio je prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a.
Liječnici obiteljske medicine, pedijatri te liječnici školske medicine prvi su kontakt svakoga građanina kada je u pitanju osobno zdravlje. Svi sudionici okrugloga stola složili su se kako su oni jedna od najvažnijih karika u borbi protiv debljine. No, postoje određene prepreke zbog kojih je samo u manje od dva posto Hrvata s debljinom ili prekomjernom tjelesnom težinom dijagnosticirana bolest.
Andrea Marić, Marija Bubaš, Valerija Lang, Nataša Ban Toskić, Dragan Soldo, Krunoslav Capak, Davor Štimac, Ole Frijs-Madsen, S. Klobučar
Obiteljskim liječnica trebalo bi osigurati dodatne resurse kako bi se uključili u borbu protiv debljine
Nažalost broj specijalista obiteljske medicine nije dovoljan kako bi se mi liječnici mogli posvetiti svakome pacijentu na prikladan način. Svakako bismo predložili da se ubuduće poveća broj specijalizacija iz obiteljske medicine, ali i da se obiteljskim liječnicima osigura mogućnost proširenja tima u vidu jedne dodatne medicinske sestre i administratora kako bi se mogli što revnije uključiti u borbu protiv debljine. Tada bismo mogli svoje pacijente istovremeno educirati o važnosti prevencije, ali i dijagnosticirati bolest kod onih kod kojih je već nastupila i uputiti ih dalje na liječenje", istaknula je Nataša Ban Toskić, dr. med., predsjednica udruge Koordinacija hrvatske obiteljske medicine.
Ako znamo da je prema zadnjim istraživanjima 65 posto Hrvata pretilo ili prekomjerno teško, iznimno je važno kao prvi korak u rješavanju ovoga gorućeg problema dijagnosticirati bolest kako bi se ona poslije mogla liječiti.
"I dalje ne postoji dovoljna osviještenost među strukom da je debljinu potrebno dijagnosticirati kao bolest. Naime, iako u klasifikaciji bolesti debljina postoji još od 1948. godine, tek su u zadnjih 10 – 15 godina stručna društva diljem svijeta zauzela jasan stav da je debljina kronična bolest, a u ožujku prošle godine Europska komisija dala je izjavu kojom debljinu formalno obvezujuće stavlja u kategoriju kroničnih nezaraznih bolesti. Potrebno je osvijestiti medicinske stručnjake na svim razinama skrbi, a posebno liječnike obiteljske medicine da u kartone svojih pacijenata upisuju indeks tjelesne mase, koji se vrlo lako može odrediti visinom i masom pacijenta te opseg struka”, zaključila je doc. dr. sc. Valerija Bralić Lang, dr. med., članica Izvršnoga odbora Društva nastavnika obiteljske medicine.
Dragan Soldo, dr.med predsjednik Hrvatskoga društva obiteljskih liječnika, dodao je: „Uz to što moramo educirati kolege o važnosti dijagnosticiranja debljine i dalje nije u potpunosti jasan algoritam kako to napraviti, tko će dalje liječiti pacijenta i na koji način.” Dragan Soldo naglasio je iznimnu važnost specijalista obiteljske medicine u dijagnosticiranju i liječenju debljine u skladu s hrvatskim smjernicama za liječenje debljine.
Nedostupnost lijekova prepreka u liječenju debljine
Jedna od prepreka u liječenju debljine svakako je i nedostupnost lijekova. "Danas je dostupno više različitih načina pomoću kojih možemo liječiti debljinu. Prvo je pravilo uvijek usvajanje zdravih prehrambenih navika uz redovitu tjelesnu aktivnost. No, ponekad to nije dovoljno te je potrebno uz zdrave navike u liječenje uvesti i lijekove. Kada bi lijekovi za liječenje debljine bili na listi lijekova za koje nije potrebna nadoplata ili kada bi nadoplata bila bitno manja od postojeće, značajno bi se unaprijedilo liječenje osoba oboljelih od debljine jer velik dio stanovništva nema financijske mogućnosti kupovati lijekove. No, uvažavajući izazovnu ekonomsku situaciju u kojoj se nalazimo, bilo bi odlično kada bi ovi lijekovi bili dostupni barem za najugroženije skupine pacijenata”, naglasila je izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dr. med., potpredsjednica Hrvatskoga društva za debljinu HLZ-a.
Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao ozbiljnu kroničnu bolest. Danas znamo da je debljina uzrok brojnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnoga sustava. Zapravo možemo reći kako ne postoji niti jedan organ u tijelu koji nije ugrožen debljinom.
"Članovi Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku svjesni su epidemijskih razmjera debljine u Hrvatskoj. Zato smo sazvali tematsku sjednicu 1. prosinca u podne na temu 'Prevencija i liječenje u borbi protiv debljine'. Na sjednici ćemo raspravljati o prijedlogu rezolucije koju ćemo predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje”, najavila je Renata Sabljar Dračevac, dr. med., saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora.
„Naš zadatak nije nimalo lak, potreban nam je zaokret koji uključuje aktivnu ulogu svakog pojedinca kako bi zdrave životne navike postale i naš stil života. Puno posla nas još čeka, ono što vam mogu potvrditi je da je izrađen Akcijski plan za borbu protiv debljine koji ima između ostalog jedinstveni cilj - promicanje zdravih životnih navika i prevenciju čimbenika rizika debljine. Isto tako, Ministarstvo zdravstva nastojati će kroz sustav povećati broj savjetovališta pa tako u sklopu reforme zdravstva, novi zakonski prijedlozi predviđaju uspostavu sestrinskih savjetovališta koja će se primarno baviti savjetovanjem i kontrolom kroničnih bolesti, a imat će ulogu i u prevenciji i kontroli debljine, kako bi poboljšali pristup bolesniku i izbjegli stigmatizaciju koja je nažalost prisutna. Ključ smanjenja mnogih kroničnih bolesti je upravo osvješćivanje rizika i utjecaja naših osobnih odabira na te rizike. Tu je jedan od presudnih faktora zdravstvena pismenost svakog pojedinca, a između ostalog savjetovališta su mjesta na kojima ćemo raditi na daljnjem jačanju zdravstvene pismenosti“, izjavila je prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med. državna tajnica u Ministarstvu zdravstva.
Iz svih navedenih razloga sudionici okruglog stola zajednički su zaključili da je vrlo važno ljude educirati o važnosti prevencije debljine, skinuti stigmu s debljine, debljinu dijagnosticirati kao bolest i neprekidno informirati stručnu i opću javnost o posljedicama koje debljina kao bolest može uzrokovati po čovjekovo zdravlje.
