Američki glumac Eric Dane preminuo je u 53. godini života, potvrdio je magazin PEOPLE u četvrtak, 19. veljače.
U izjavi koju je njegova obitelj podijelila s medijima stoji: "Teška srca javljamo da je Eric Dane preminuo u četvrtak poslijepodne nakon hrabre borbe s ALS-om."
Dodali su kako je posljednje dane proveo okružen najmilijima, uključujući suprugu i kćeri, te istaknuli da je nakon postavljene dijagnoze postao strastveni zagovornik podizanja svijesti o ALS-u.
Eric Dane preminuo je 19. veljače 2026. godine od komplikacija povezanih s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), poznatom i kao Lou Gehrigova bolest. Dijagnozu je javno otkrio samo deset mjeseci prije smrti.
Unatoč teškoj dijagnozi, Dane nije želio odustati od posla koji je volio. Otvoreno je govorio kako planira nastaviti raditi, uključujući i snimanje treće sezone serije Euphoria, čija je premijera najavljena za 12. travnja.
Nakon što je s javnošću podijelio vijest o svojoj bolesti, sve je iskrenije progovarao o svakodnevici života s ALS-om i izazovima koje ta dijagnoza nosi. Njegova obitelj istaknula je: "Tijekom svoje borbe s ALS-om, Eric je postao snažan i predan zagovornik podizanja svijesti i poticanja istraživanja, s iskrenom željom da pomogne svima koji se suočavaju s istom dijagnozom."
Iako je najteže aspekte svog zdravstvenog stanja uglavnom držao podalje od javnosti, oni koji su mu bili bliski njegovu su borbu opisivali kao iznimno hrabru. Nedavno je, prema pisanju medija, otkazao svoje planirano sudjelovanje na gala večeri ALS Networka "Champions for Cures and Care", zakazanoj za 24. siječnja 2026., zbog pogoršanja zdravstvenog stanja i fizičkih ograničenja koja su bila posljedica bolesti.
Opisao je zastrašujuće simptome ALS-a
Eric Danje je detaljno opisao neke od simptoma koje je iskusio otkako mu je dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza (ALS). 52-godišnji glumac razgovarao je o svom zdravlju u emisiji Good Morning America, prisjećajući se prvih trenutaka kada je primijetio promjene na svom tijelu.
"Počeo sam osjećati slabost u desnoj ruci i tada nisam tome pridavao veliku važnost. Mislio sam da sam možda previše poruka [na mobitelu] i da mi se ruka umorila", prisjetio se. "Ali nekoliko tjedana kasnije primijetio sam da se stanje malo pogoršalo", rekao je.
Dodao je da je išao kod jednog specijalista za šake koji ga je poslao drugom. Također je bio i kod dva neurologa te mu je drugi rekao da mu ne može pomoći. Nakon devet mjeseci, Dane je konačno dobio svoju dijagnozu ALS-a. "Nikada neću zaboraviti ta tri slova. Nije san."
Godinu i pol otkako su mu se pojavili simptomi - zvijezda serije Euphoria rekao je da je izgubio kontrolu nad desnom rukom i da je zabrinut zbog gubitka pokretljivosti drugih udova. "Imam jednu funkcionalnu ruku. Lijeva strana mi funkcionira, desna je potpuno prestala raditi", otkrio je, napominjući da se funkcija na njegovoj lijevoj strani polako pogoršava. "Osjećam kao da za nekoliko mjeseci možda neću imati ni funkcionalnu lijevu ruku.“ Dodao je da ga, iako trenutačno može hodati, brine stanje njegovih nogu.
Nasljeđe koje ostaje
Rođen 1972. godine u San Franciscu, Dane je glumu otkrio gotovo slučajno, nakon što je nastupio u srednjoškolskoj produkciji predstave All My Sons.
Nakon preseljenja u Los Angeles s vrlo malo novca, karijeru je gradio kroz gostujuće uloge sve dok nije dobio ulogu koja je obilježila jednu eru televizijskog programa u udarnom terminu: dr. Marka Sloana, poznatijeg kao "McSteamy", u hit seriji "Uvod u Anatomiju".
Lik Marka Sloana predstavljen je 2006. godine i vrlo brzo postao je miljenik publike u popularnoj medicinskoj drami. Zbog iznimno snažne reakcije gledatelja, od povremenog lika prerastao je u stalnog člana postave serije.
Tijekom karijere Dane je ostvario i zapažene uloge u filmovima Valentine's Day, Burlesque te u seriji The Last Ship i Euphoria.
Njegova profesionalna ostavština, ali i osobna snaga u suočavanju s teškom bolešću, ostaju trajni podsjetnik na glumca koji je, osim na ekranu, dubok trag ostavio i izvan njega.
Što je ALS?
Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) najčešći je oblik bolesti motoričkih neurona. Često je poznata i pod nazivom Lou Gehrigova bolest, po slavnom bejzbolašu iz 1930-ih koji je bolovao od ALS-a. Bolest se razvija postupno – mišići postaju sve slabiji i ukočeniji. Kako napreduje, dolazi do gubitka sposobnosti hodanja, govora i gutanja. Kod problema s gutanjem često je potrebna sonda za hranjenje, a u slučaju zahvaćenosti dišnih mišića, neophodna je pomoć ventilatora – uređaja koji olakšava disanje.
Iako još uvijek ne postoji lijek koji bi izliječio ALS, postoje terapije koje mogu ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života. Oko 50 % osoba s ALS-om preminu unutar tri godine od dijagnoze, dok neki žive i duže od deset godina.
Postoji i nekoliko drugih oblika bolesti motoričkih neurona, poput primarne lateralne skleroze, progresivne bulbarne paralize i progresivne mišićne atrofije. Sve te bolesti uzrokuju mišićnu slabost i teški invaliditet, prema podacima HeMED-a.
Koji su simptomi ALS-a?
Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je progresivna bolest koja zahvaća živčane stanice odgovorne za pokrete mišića, a simptomi se s vremenom pogoršavaju.
Rani simptomi ALS-a mogu uključivati:
- Nespretnost i slabost u rukama
- Slabost u nogama, ustima ili grlu
- Grčeve i trzaje u mišićima
- Gubitak tjelesne težine
- Pojačani umor
- Poteškoće s izražavanjem emocija licem zbog slabosti mišića
- Mogu se javiti i problemi s gutanjem, često uz zagrcavanje tekućinom ili slinom. Glas može postati promukao ili promijenjen, a prvi znakovi mišićne atrofije najčešće se primjećuju na rukama.
Napredovanjem bolesti dolazi do:
- Postupnog širenja slabosti na druge dijelove tijela
- Poteškoća s oblačenjem, hranjenjem i drugim svakodnevnim aktivnostima
- Potrebe za hodalicom, a kasnije i invalidskim kolicima
- Izraženih problema s gutanjem, što često zahtijeva hranjenje putem sonde
- Poremećaja disanja, koji s vremenom zahtijevaju upotrebu ventilatora
ALS obično ne utječe na um – osoba ostaje mentalno svjesna i sposobna za jasno razmišljanje. Ipak, bolest može utjecati na emocije, pa su česta nagla i nekontrolirana smijanja ili plač, kao i depresija, što je razumljivo s obzirom na ozbiljnost dijagnoze.
