Pregledi koji spašavaju život

Sistematski pregled je temeljiti preventivni pregled tijela s ciljem pravovremenog otkrivanja bolesti. Osim otkrivanja prvih, najčešće nevidljivih simptoma bolesti, sistematski pregled služi i detektiranju čimbenika rizika za bolesti današnjeg doba (pušenje, stres, neuravnotežena prehrana, debljina, rizično spolno ponašanje, ovisnosti).

Takav pregled može se obavljati jednom ili dva puta godišnje, jednom u dvije godine ili u višegodišnjim intervalima, a sve ovisno o načinu života, trenutnom zdravstvenom stanju, dobi te izloženosti specifičnim čimbenicima rizika.

Sistematski pregled može obuhvaćati osnovnu lepezu pretraga i pregleda (cjeloviti pregled i ciljani pregledi, ovisno o dobi, indikaciji itd.), a može biti i proširen, odnosno specifičniji (prema prepoznatim rizicima; ako postoji potreba za daljnjom obradom). Posebna vrsta su i menadžerski preventivni sistematski pregledi, kod kojih se dodatnim pretragama nastoji rano otkriti bolest kod ljudi koji su izloženi povećanom stresu.

Sistematski pregled je kao oblik prevencije obavezan kod djece i mladih tijekom školovanja, dok u odrasloj dobi njegova učestalost u najvećoj mjeri ovisi o individualnoj osvješćenosti pojedinca i njegovoj motiviranosti da se bolest spriječi ili rano otkrije te na vrijeme počinje liječiti.

Od čega se sastoji sistematski pregled odraslih?

Temeljiti internistički pregled uključuje mjerenje krvnog tlaka, pregled glave, srca, pluća, abdomena i ekstremiteta, snimanje EKG-a srca, ultrazvučni pregled (gušterača, slezena, jetra, žučni mjehur, bubreg), i tako dalje.

Sastavni dio pregleda je i razgovor - anamneza, odnosno podaci o preboljenim bolestima, operacijskim zahvatima, bolestima u obitelji, navikama... Na kraju pregleda liječnik će dati ocjenu zdravstvenog stanja ili odrediti daljnje pretrage. Također, ako je potrebno, dat će preporuku o prevenciji, odnosno uklanjanju čimbenika rizika ili preporučiti početak liječenja.

Laboratorijske pretrage

Laboratorijske pretrage krvi i mokraće su rutinski dio svakog kliničkog pregleda.

Biokemijske pretrage krvi su pokazatelj funkcije pojedinih organskih sustava u našem tijelu. Ukoliko nalaz pokazuje vrijednosti koje su drugačije od raspona normalnih vrijednosti, liječnik će odrediti daljnju obradu. Normalne referentne vrijednosti se određuju na temelju dobi, spola, fizoloških stanja itd.

U osnovne laboratorijske pretrage tijekom sistematskog pregleda ubraja se kompletna krvna slika (KKS) i sedimentacija eritrocita (SE), utvrđivanje razine kreatitina, urične kiseline, bilirubina, visina šećera u krvi (GUK), pregled enzima jetre (AST, ALT, ALP, gamaGT), nalaz elektrolita (natrij, kalij, kalcij), analiza masnoća u krvi (HDL i LDL kolesterol, ukupni kolesterol, trigliceridi).

Prije vađenja krvi moraš biti natašte 12 sati kako bi vrijednosti koje se dobiju bile što vjerniji odraz "pravog" stanja u organizmu.

Pregled mokraće također je rutinska osnovna laboratorijska pretraga. Po sastavu i količini mokraće možemo vidjeti promjene metabolizma, otkrivamo poremećaje jetre i mokraćnog sustava, endokrine poremećaje i niz drugih stanja. 

Obično se uzima svježa jutarnja mokraća. Sakupljenu mokraću treba što prije pregledati, a najkasnije 2 sata nakon što je uzeta.

Ostali ciljani pregledi

• Kontrolni pregled vida uz pregled očne pozadine i kontrolu očnog tlaka je također dio sistematskog pregleda. Obvezna je kontrola vida za osobe koje rade uz monitore.
• S ciljem otkrivanja sve prisutnije osteoporoze provodi se, uz laboratorijske testove, mjerenje gustoće kostiju odnosno denzitometrija.
• U sistematski pregled svakako treba uključiti pregled kože, osobito kod sumnjivih promjena kože i nepravilnosti već postojećih madeža. 
• Nezaobilazni dio je i redoviti (najmanje 2 puta godišnje!) stomatološki pregled radi očuvanja zdravlja usne šuljine i zubi. 
• Prevencija raka debelog crijeva je od iznimnog značenja ako se zna podatak da od te bolesti u Hrvatskoj godišnje obolijeva 1600 muškaraca i 1300 žena, što ga čini drugim po učestalosti među karcinomima. Sistematski pregled uz anamnezu te fizikalni i digitorektalni pregled, uključuje i test okultnog krvarenja u stolici koji je namijenjen osobama starijim od 50 godina, a ako postoji pojava raka debelog crijeva u obitelji, treba ga učiniti u dobi iznad 40 godina. To je test koji otkriva tragove krvi u stolici, koji nisu vidljivi golim okom, a koji su najčešće prvi znak karcinoma. Pozitivan test ukazuje na potrebu za daljnjim pretragama (kolonoskopija, sigmoidoskopija, irigografija). 
• S ciljem prevencije raka želuca, ali i otkrivanja uzroka poremećaja lučenja želučane kiseline te gastritisa, provodi se izdisajni test na bakteriju Helicobacter pylori.