Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svom Izvješću o radu za 2025. godinu ističe kako su tu godinu obilježili ozbiljni izazovi vezani uz femicid i kako je u odnosu na 2024. godinu udvostručen broj žena koje su ubili njihovi intimni partneri.
Unatoč pozitivnim pomacima u nekim područjima, 2025. godinu obilježili su ozbiljni izazovi vezani uz femicid i druge oblike rodno uvjetovanog nasilja, naglasila je Ljubičić u uvodu svog Izvješća koje je poslala Hrvatskom saboru.
12 žena ubili njihovi intimni partneri
Prošle godine ubijeno je 18 žena, baš kao i 2024. godine, ali svih 18 prošle su godine ubile njima bliske osobe, a čak 12 od tih žena ubili su njihovi sadašnji ili bivši intimni partneri što je više nego dvostruko u odnosu na godinu prije, kada je ta crna brojka bila pet.
Broj kaznenih djela silovanja porastao je za gotovo petinu (310 slučajeva) i je najveći je u posljednjih deset godina. U 57,7 posto slučajeva počinitelji su bile bliske osobe, najčešće bračni partneri.
U 2025. godini zabilježena su 94 kaznena djela spolnog uznemiravanja, što je blagi pad u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 103. Zaprimljeno je 36 pritužbi na spolno uznemiravanje na radnom mjestu, a u pet slučajeva utvrđena je povreda zakona i podnesene su kaznene prijave.
S obzirom da je riječ o prvoj godini u kojoj je kazneni zakon izmijenjen upravo kako bi se postrožile kazne za djela počinjena na štetu žena, ističe Višnja Ljubičić, zabrinjavajući pokazatelji upućuju na važnost sustava prevencije i zaštite žrtava kao i edukaciju o rodno utemeljenom nasilju na svim razinama.
Pravobraniteljica ističe i nedovoljnu zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije kada su u pitanju LGBTIQ osobe. Čak 35 posto mjera iz Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2025. godinu te 44 posto mjera iz Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije, nije provedeno. U Izvješću se ističe i porast negativne retorike, osobito u medijima, a procesuiranje prekršaja uznemiravanja počinjenog u medijskom prostoru nije na odgovarajućoj razini.
Rodni jaz u plaćama smanjen, ali i dalje visok u nekim sektorima
Rodni jaz u plaćama smanjen je na 3,7 posto, ali u nekim sektorima ostaje vrlo visok, osobito u zdravstvu i socijalnoj skrbi gdje je razlika u plaćama između muškaraca i žena 23,3 posto.
U tijeku je i prenošenje europske Direktive o transparentnosti plaća (2023/970) o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednaki rad, a u Radnoj skupini za izmjene i dopune Zakona o radu je i pravobraniteljica
U hrvatsko zakonodavstvo prenesena je i europska direktiva o rodnoj ravnoteži u upravama trgovačkih društava, a od 14 ukupno analiziranih društava samo ih 8 trenutno zadovoljava barem jedan od kriterija rodne ravnoteže.
Rodni jaz u mirovinama iznosi 17 posto, a sve je izraženiji problem siromaštva među umirovljenicima, uz rast troškova života, ističe se u Izvješću. Nešto više od 40 posto žena starijih od 65 godina i gotovo 33 posto muškaraca u riziku su od siromaštva.
S obzirom da u kolovozu ove godine započinje primjena većine odredaba Akta o umjetnoj inteligenciji važno je ukazati na zabrinjavajuće stručne procjene o učincima uvođenja umjetne inteligencije i automatizacije u poslovne procese, koji prema svemu sudeći, ističe pravobraniteljica, neće biti rodno neutralni, pa to zahtijeva sustavni odgovor na negativne učinke na tržištu rada.
Zabilježen je rast korištenja roditeljskih prava, pa je tako 4,52 posto očeva u 2025. godini koristilo roditeljski dopust što je najviše od 2020. godine. Očinski dopust koristilo je 19.597 očeva što je za 22 posto više nego 2024. godine.
I dalje postoje prepreke u pristupu reproduktivnom zdravlju, ističe se u Izvješću. Problemi uključuju visoku stopu epiziotomije, razlike među rodilištima u medicinskim postupcima, s time da se nedostatak ginekoloških timova blago smanjio, pa ih je lani nedostajalo 17 posto, dok je 2024. ta brojka iznosila 18,2 posto.
Zastupljenost žena u politici
Prošlu godinu obilježili su lokalni izbori, na kojima su 43 posto kandidata bile žene. U predstavnička i izvršna tijela lokalnih jedinica izabrano je njih 30 posto od čega najmanje na izvršne čelne pozicije, pa je tako županica 14 posto, gradonačelnica 15 posto, a načelnica općina 14 posto.
Tijekom 2025. godine Ured pravobraniteljice obradio je ukupno 2.264 predmeta, od čega se 622 odnosilo na nove pritužbe građana kada je u pitanju zaštita od diskriminacije iz područja rodne ravnopravnosti. Do kraja godine riješeno je 520 predmeta, a diskriminacija je utvrđena u 138 slučajeva (22,2 posto). U postupcima je izdano 132 upozorenja, 140 preporuka, 69 prijedloga, 18 kaznenih i 9 prekršajnih prijava, navodi se, uz ostalo, u Izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
