Iako se rak pluća tradicionalno smatra "bolešću pušača", iznenađujućih 15-20 posto novodijagnosticiranih slučajeva javlja se kod ljudi koji nikada nisu pušili, od kojih su mnogi u 40-im ili 50-im godinama.
Prema američkim medicinskim stručnjacima, porast slučajeva raka pluća kod nepušača vjerojatno je povezan s produljenom izloženošću radonu, bezbojnom plinu bez mirisa koji se oslobađa prirodnom razgradnjom radioaktivnih materijala pod zemljom. Taj plin može prodrijeti u zgrade, akumulirati se u domovima i plućima bez detekcije, osim ako se prostor ne testira na njegovu prisutnost.
Agencija za zaštitu okoliša SAD-a (EPA) preporučuje redovito testiranje radona i korektivne mjere za smanjenje razine izloženosti u domovima, no novo istraživanje potrošača provedeno u ime sveobuhvatnog centra za rak The Ohio State University – Arthur G. James Cancer Hospital i Richard J. Solove Research Institute (OSUCCC – James) pokazalo je da čak 75 posto Amerikanaca nije dalo testirati svoje domove na radon, a više od polovine (55 posto) nije zabrinuto zbog izloženosti tom plinu u svojim domovima, zajednici ili školama, objavljeno je na stranicama centra za rak Sveučilišta Ohio.
Tamošnji torakalni onkolog dr. David Carbone naglašava važnost osvještavanja javnosti kako bi se suzbio rizik od raka zbog izloženosti tom plinu.
“Svatko može dobiti rak pluća. Trebali bismo biti svjesni i zabrinuti zbog izloženosti radonu jer se smatra da je to jedan od vodećih uzroka raka pluća kod nepušača”, naglašava Carbone.
Poziva da se poduzmu mjere da se smanji rizik jer postoje relativno jednostavni testovi za mjerenje i sanaciju radona u kući.
Sanacija uključuje postavljanje sustava za remedijaciju radona koji usisava zrak iz podruma, gdje se radon obično zadržava. Također je važno povećanje protoka zraka otvaranjem prozora i korištenjem ventilatora te brtvljenje pukotina u podovima i zidovima.
Rak pluća u porastu kod mladih nepušača
Od raka pluća u Hrvatskoj svake godine oboli oko 5000 ljudi, a veliki dio njih i umre jer im je bolest otkrivena u kasnoj fazi.
Novost u onkologiji pluća jest i to da sve više obolijevaju mlađi pacijenti i nepušači, posebno među ženskom populacijom. Uzrok su genske mutacije u čijoj pozadini može biti i udisanje radona, a moguće i hormonske terapije. Na zagrebačkom Jordanovcu takvim pacijentima rade gensku profilaciju na temelju koje im određuju ciljanu terapiju.
Simptomi raka pluća, bez obzira na pušačku povijest, uključuju umor, kašalj, bol u prsima, otežano disanje, iskašljavanje krvi. Rano otkrivanje testiranjem ključno je za uspješno liječenje.
Dr. Carbone napominje da svatko – bez obzira na dob – tko ima ovakve dugotrajne simptome treba inzistirati na CT snimanju pluća.
U probir raka pluća uključene su osobe u dobi od 50 do 80 godina koje imaju dugu pušačku povijest, trenutni su pušači ili su prestale pušiti u posljednjih 15 godina.
Ako se otkrije u najranijim fazama, stopa izlječenja raka pluća može biti 90-95 posto. Međutim, u većini slučajeva bolest se otkriva tek kada se proširi po plućima ili drugim dijelovima tijela, a tada su niske šanse za preživljenje. Važno je da se svi koji su u opasnosti od raka pluća pravovremeno pregledaju.
Testiranje radona u domovima, školama i na radnim mjestima
Dr. Carbone upozorava da je visoka izloženost radonu u školi ili na poslu jednako opasna po zdravlje kao i izloženost kod kuće.
Snažno se zalaže za donošenje zakona koji bi zahtijevali testiranje radona u školama, poslovnim prostorima i prilikom prodaje kuća kako bi se smanjio rizik. Učinci su radona na pluća kumulativni i mogu se taložiti desetljećima.
“Dakle, vaša djeca koja se danas igraju u podrumu ili idu u školu, izložena nepoznatim razinama radona, mogu biti u opasnosti od razvoja raka pluća za 10, 20, 30 godina”, upozorava američki onkolog. A budući da je plin potpuno bez boje i mirisa, nemate pojma da ste izloženi osim ako niste upoznati s time koliko je važno proaktivno testiranje.
Kako bi se odredila razina radona, nužno je izmjeriti koncentraciju radona u zraku u zatvorenom prostoru. Radon se često mjeri pomoću malih plastičnih detektora koji se stavljaju u dom na nekoliko tjedana kako bi se pravilno izmjerila prosječna koncentracija. Nakon mjerenja ti se detektori moraju radi analize vratiti u laboratorij.
Kako je u Hrvatskoj?
Prvo sustavnije istraživanje koncentracija radona u stambenim zgradama u Hrvatskoj provedeno je u razdoblju od 2003. do 2005. godine s ciljem utvrđivanja prosječnog ozračenja stanovništva.
Do sada su provedena mjerenja u zatvorenim prostorima s oko 6000 detektora (727 škola, 228 vrtića te 1400 stambenih zgrada) u osam županija (Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj, Ličko-senjskoj, Karlovačkoj, Istarskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj).
Utvrđeno je da se unutar pojedinih županija mogu naći mikrolokacije s vrlo visokim razinama radona i po nekoliko puta iznad referentne razine, navodi Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.
S obzirom na sastav tla, stanovnici Gorskog kotara, Like, Istre, Banovine i karlovačkog područja najizloženiji su djelovanju ovog radioaktivnog plina.
Ovisno o sastavu tla, glavni izvor radona u kućama je tlo koje je neposredno ispod kuće. Gotovo 90 posto radona u kućama dolazi upravo iz tla dok se manji postotak nalazi u građevnom materijalu, podzemnim vodama i u zemnom plinu.
Tko provodi mjerenja i koliko to košta?
Radon se mjeri pomoću plastičnih detektora koji se stavljaju u dom na nekoliko tjedana kako bi se pravilno izmjerila prosječna koncentracija tog plina.
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, tj. njihov Zavod za zaštitu od zračenja, jedini je u Hrvatskoj ovlašteni stručno-tehnički servis za mjerenje radona.
Ako želite znati kolika je koncentracija tog plina u vašoj kući, trebate poslati upit na e-mail adresu – radioaktivnost@imi.hr.
Usluga mjerenja stoji oko 50 eura bez PDV-a i uključuje dostavu detektora na kućnu adresu s detaljnim uputama.
Naručitelj plaća uslugu tek kada Institut zaprimi detektor nakon 90 dana izlaganja.
Na internetu se mogu već za deset dolara pronaći jednostavni detektori za mjerenje koncentracije radona, no pitanje je tko će očitati mjerenja ako detektor niste naručili od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
