Zdravlje Zdrava štitnjača 3010 prikaza 29. studenoga 2018.

Nevjerojatna učinkovitost gljiva za koju nismo znali

Foto: Guliver/Shutterstock

Powered by:

Često ćemo bez razmišljanja posegnuti za tabletama i kojekakvim lijekovima, ne uzimajući u obzir činjenicu da oko sebe imamo i prirodne načine obrane protiv bolesti

Kad jednom čujete Paula Stametsa, nikad više svijet nećete gledati istim očima. Upravo se ovaj mikrobiolog, odnosno mikolog, više od 40 godina bavi istraživanjem učinkovitosti gljiva, a svojim testovima i eksperimentima dobio je već 12 patenata. Stamets je također vlasnik tvrtke Fungi Perfecti, čiji brand Host Defense u ponudi ima nekoliko vrsta ljekovitih gljiva koje potječu iz stručnog, kontroliranog uzgoja te posjeduju ekološki certifikat.

Stamens vjeruje da gljive mogu spasiti svijet i obnoviti naš ekosustav, a to objašnjava na 6 načina:

Čišćenje naftnih mrlja

Stamets je, kao dio eksperimenta, postavio micelij na mjesto gdje se nafta izlila, da bi ga usporedio s drugim rješenjima koja su se koristila na ostalim mjestima zagađenim naftom. Gljive su apsorbirale naftu, razbile veze ugljiko-vodika i prerađivale ih u ugljikohidrate. Uskoro je počelo rasti bilje koje je privuklo kukce, a zatim su i  kukce došle jesti ptice, ostavile su sjemenke vegetacije i novi ekosustav počeo je nicati. Naša hrpa je postala oaza života. Ostale gomile bile su mrtve, mračne i smrdljive, zaključio je Stamets.

Borba protiv bolesti

Stamets je predstavio gljivu pod nazivom agarikon, koja živi u starim šumama i za koju se smatra da je izumrla u Europi, a trenutno se može naći samo na Sjevernom Pacifiku. Koristeći tu gljivu, u suradnji s Ministarstvom obrane proveo je nekoliko testova i utvrdio da su tri soja agarikona vrlo aktivna u borbi protiv poksivirusa, a da su druga tri vrlo aktivna protiv gripe. S obzirom na to da se o tome malo zna, odlučili smo porazgovarati s Jerryjem Angelinijem, znanstvenim edukatorom i suradnikom Paula Stametsa, koji nam je objasnio zašto postoji skepticizam prema gljivama kao lijeku.

Gljive su imale spor proces prihvaćanja u društvu zbog nekoliko razloga. Primjerice, u SAD-u na gljive se gleda skeptično jer postoji zabrinutost oko toga jesu li one otrovne ili možda psihodelične, dok se u drugim zemljama one koriste isključivo kao hrana i ljudi nisu u potpunosti shvatili pojam superhrane, objašnjava naš sugovornik te dodaje da je u oba slučaja riječ o manjku znanja.

Treći razlog zabrinutosti se javlja zato što ljudi često povezuju gljive s plijesni i/ili candidom. Riječ je o patogenim vrstama gljiva, ali kao što postoje patogene bakterije, tako postoje i probiotičke bakterije, a gljive mogu biti patogene ili korisne, odnosno probiotičke. Primjerice, Candida albicans je patogeni kvasac dok je Saccharomyces cerevisiae probiotički kvasac, pojašnjava Angelini.

Kada govorimo o gljivama važnim za ljudsko zdravlje, naročito je važno spomenuti sljedeće gljive:

 | Author: 24ContentHaus Foto: 24ContentHaus

Chaga

Epitelna tkiva gljive chaga pomažu stvaranju barijere između naših organa, točnije kože, pluća i probavnog sustava te vanjskih čimbenika, objašnjava naš sugovornik. Riječ je o gljivama koje rastu na drvetu i za koje se pokazalo da osnažuju imunološki sustav, djeluju antioksidativno te se u zadnje vrijeme sve više govori o jakom učinku koji imaju u borbi protiv raka. Ovu vrstu gljiva proslavio je nobelovac Aleksandar Solženjicin u svojoj knjizi ''Odjel za rak'', u kojoj je pisao o tome kako mu je gljiva chaga uspješno pomogla u borbi protiv zloćudne bolesti.

Maitake  

Maitake ili zec gljiva, raste u grupaciji u podnožju stabala, naročito hrastova. Njezin učinak na zdravlje toliko je cijenjen da su se u prošlosti ove gljive u Japanu mogle zamijeniti za jednaku količinu srebra. Zbog širokog spektra djelovanja predmet je brojnih istraživanja i studija, a u Aziji se koristi u svakodnevnim obrocima za poboljšanje imuniteta

Reishi

Zovu je i gljivom koja donosi besmrtnost, a u prijašnjim je vremenima bila i ''lijek kraljeva''. Ovoj gljivi se također pripisuju antikancerogena svojstva, te se preporučuje njezina konzumacija u vidu samljevenog praha osobama oboljelim od raka. Reishi gljiva sadrži složene šećere poznate pod nazivom beta-glukani, a laboratorijske studije upućuju na to da ti spojevi mogu pomoći zaustavljanju rasta i širenja stanica raka. Kada su životinje bile hranjene beta-glukanima, neke stanice imunološkog sustava postale su aktivnije. Reishi gljive pomažu i kardiovaskularnom sustavu, mozgu, jetri i bubrezima kod detoksifikacije kaže naš sugovornik te preporučuje redovito konzumiranje ove vrste gljiva.

Uklanjanje zagađenja nastalog agrikulturom

Potaknut eksperimentom s naftom, Stamets je tada napunio vreće piljevinom i micelijem te ih smjestio nizvodno od farme kako bi filtrirao otjecanje fekalija i vode koje se ispuštaju s farmi. Vidjeli smo dramatično smanjenje količine koliformnih bakterija, rekao je, primijetivši kako su za nekoliko dana gljive smanjile broj bakterija za 10.000 puta.

Borba s insektima

Termiti, šaržarski mravi i drugi insekti mogu biti smetnja u kućama, a neki insekticidi koji se temelje na gljivama nisu pretjerano učinkoviti jer ti insekti znaju kako izbjeći spore. Tako je Stamets razvio micelij koji nije odmah proizveo spore i postavio ga je u svoju kuću. Mravi su bili privučeni micelijem jer nema spora. Dali su ga kraljici, a tjedan su dana kasnije, iz gnijezda izašli uginuli insekti iz kojih su nikle spore. To je poručilo drugim insektima da izbjegavaju kuću, rekao je Stamets i dokazao da su gljive odličan način obrane protiv insekata ako se koriste na pravi način.

Obnova planete zelenilom

Jedan je od izuma ovog mikologa i ''životna kutija''. To je kutija koja sadržava spore gljiva koje se dodaju u zemlju, vodu i karton. Životna kutija može se naručiti poštom, a sve što treba napraviti jest posaditi gljive u zemlju i zaliti vodom. To stvara bogato okruženje za sijanje ostalih sjemenki poput kukuruza, graha, tikvica i luka. Također, može se koristiti sjeme stabala za početak nove šume. 

Stvaranje održivog izvora goriva

Možda je najznačajniji potencijal gljiva, odnosno micelija taj da nas odmaknu od fosilnih goriva na održiv, zemaljski način. Umjesto da troši energiju izravnim putem od celuloze i etanola, Stamets tvrdi da se micelij može koristiti kao posrednik, čime gljiva prirodno pretvara celulozu u gljivične šećere. "Mislim da moramo biti ekološki inteligentni u vezi proizvodnje goriva", zaključuje Stamets. 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.