Liječenju pretilosti prvo se pristupa kroz dijetu i povećanju tjelesnu aktivnost, ali kod osoba koje tako ne uspiju postići željenu težinu treba razmotriti neku od znanstveno utemeljenih metoda liječenja debljine, kao što su bihevioralno-kognitivna terapija, farmakoterapija, endoskopske metode te kirurško liječenje debljine.
Glavni uzroci pretilosti
"Napredak tehnologije prehrambene industrije i sve veća dostupnost rafinirane, energijom bogate, ali nutritivno siromašne hrane udruženi s dominatno sjedilačkim načinom života glavni su čimbenici energetske neravnoteže modernog čovjeka koja rezultira prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva u organizmu", objašnjava doc. dr. sc Sanja Klobučar Majanović, dr. med. - specijalist, internist, subspecijalist endokrinolog-dijabetolog iz KBC Rijeka i potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu i objašnjava da masne stanice nastaju do razdoblja adolescencije, a poslije toga broj ostaje isti, samo se njihov volumen povećava uslijed odlaganja masti. "Broj masnih stanica je genetski određen i njihov broj se ne može smanjiti, ali se može smanjiti njihov volumen odnosno sadržaj masti", protumačila je liječnica.
Liječenje pretilosti zahtjeva multidisciplinarni pristup
Dr. Klobučar Majnović objašnjava da način liječenja debljine mora biti individualno prilagođen na temelju analize stupnja debljine, pridruženih čimbenika rizika, te nutritivnog i općeg zdravstvenog stanja bolesnika. Promjena životnog stila s ciljem usvajanja zdravijih prehrambenih navika i porasta tjelesne aktivnosti su osnova svih intervencija usmjernih ka liječenju debljine i pridruženih bolesti.
Liječnica kaže da se prvo pokuša smanjiti prekomjerne tjelesna težina, kao i njeno kasnije održavanje, na temelju uravnotežene prehrane s energetskom vrijednošću za oko 500 kcal manjom od dnevnih energetskih potreba. Redovita tjelesna aktivnost u obliku barem trideset minutne aktivnosti umjerenog intenziteta koja se provodi svakodnevno ili najmanje pet dana u tjednu predstavlja realnu preporuku pretilim osobama koje žele smanjiti svoju tjelesnu težinu.
"U osoba koje na taj način ne uspijevaju postići željenu težinu treba razmotriti neku od znanstveno utemeljenih metoda liječenja debljine, kao što su bihevioralno-kognitivna terapija, farmakoterapija, endoskopske metode te kirurško liječenje debljine. Suvremeni pristup liječenju debljine uključuje multidisciplinarnu interakciju liječnika različitih struka, psihologa, nutricionista i fizioterapeuta.
Uz endokrinologa, dio užeg tima čine nutricionist, psiholog i više medicinske sestre posebno educirane za rad s pretilim osobama. Važnu ulogu u slučajevima kada je to indicirano imaju kirurzi koji se bave barijatrijskom kirurgijom odnosno gastroenterolozi koji provode endoskopske metode liječenja debljine poput postavljanja intragastričnog balona", govori dr. Klobučar Majanović.
Tko je kandidat za uzimanje lijekova za mršavljenje, koji su se do sada pokazali najučinkovitiji i kakve su nuspojave?
Orlistat lijek s neugodnim nuspojavama i slabom učinkovitošću - "Do unazad godinu dana u Europi je bio dostupan samo jedan lijek za liječenje debljine – orlistat, koji smanjuje apsorpciju masti iz hrane. Učinkovitost orlistata je skromna, a nuspojave vrlo neugodne poput masnih stolica, vjetrova i potrebe za naglim pražnjenjem crijeva.
U EU pa tako i u Hrvatskoj su registrirana dva nova lijeka za liječenje debljine - "S obzirom na učinkovitost i dobar sigurnosni profil posebno su velika očekivanja od liraglutida, lijeka koji je prvotno bio namijenjen samo oboljelima od šećerne bolesti tipa 2, a koji se odnedavno koristi i u liječenju debljine. Riječ je o lijeku koji oponaša djelovanje crijevnog hormona GLP-1 (glukagonu sličan peptid 1), koji djeluje na smanjenje apetita. Liraglutid se općenito dobro podnosi. Blaga do umjerena mučnina i povraćanje su glavne nuspojave lijeka i obično su prolaznog karaktera", objašnjava potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu.
Debljina nosi više rizika za zdravlje od same kirurške intervencije
Barijatrijska kirurgija je grana kirurgije koja se bavi kirurškim liječenjem debljine i rezervirana je za osobe s visokim stupnjem debljine (indeks tjelesne mase; ITM > 40 kg/m2). Kandidat za kirurško liječenje može biti i osoba s ITM>35 kg/m2, ako ima debljini pridružene bolesti poput dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i sl., a drugim metodama nije uspjela postići i održati poželjnu tjelesnu masu.
Dr. sc Sanja Klobučar Majanović kaže da je kirurški način najučinkovitija metoda liječenja: "Radi se o zasigurno najučinkovitijoj metodi liječenja kojom se može ostvariti daleko veći gubitak suvišnog masnog tkiva u usporedbi s drugim metodama liječenja. Kao što svaki kirurški zahvat nosi određeni rizik tako su riziku izložene i osobe tijekom kirurškog liječenja debljine, no debljina sama po sebi predstavlja kudikamo veći rizik za zdravlje od onog kojem su osobe izložene tijekom kirurškog zahvata."
Liječnica kaže da postoje različiti tipovi kirurških zahvata kojima se liječi debljina: "Od jednostavnih kao što je smanjivanje volumena želuca, pa sve do onih složenih koji kombiniraju resekciju želuca i premoštavanje dijela tankog crijeva čime se trajno mijenja anatomija probavnog sustava. Redovito praćenje bolesnika nakon barijatrijskog zahvata je izuzetno važno, posebice nakon složenih zahvata koji su praćeni smanjenom apsorpcijom vitamina i minerala iz hrane kada je neophodno redovito uzimati odgovarajuće nadomjestke pod stručnim nadzorom."
Od novih rješenja ugrađivanje intragastričnog balona se pokazalo kao sigurna i učinkovita metoda
"U pokušajima za iznalaženjem novih rješenja u liječenju, endoskopska terapija se pojavila kao učinkovita podrška konzervativnom liječenju", tumači liječnica i nastavlja: "Intragastrični balona je sigurna i učinkovita metoda kojom se na neinvazivan način može značajno reducirati volumen želuca i stvoriti osjećaj sitosti te tako olakšati i ubrzati proces mršavljenja u pretilih osoba koje drugim metodama nisu uspjele postići željeni gubitak težine, kao i onih koje se pripremaju za barijatrijski kirurški zahvat."
