Uzimanje probiotika kao dodatka prehrani u kapsulama i drugim oblicima sve je popularniji način za regulaciju probavnih tegoba te ponovnu uspostavu crijevne mikroflore nakon uzimanja antibiotika, a ističe se i njihov blagotvorni utjecaj na niz drugih tegoba, među kojima je i regulaciju tjelesne težine.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji prilikom unosa u adekvatnim količinama, ispoljavaju blagotvorno djelovanje na domaćina. Da bismo određenu bakterijsku kulturu mogli nazvati probiotičkom, ona mora zadovoljiti nekoliko uvjeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira probiotike kao one mikroorganizme koji taksonomski odgovaraju međunarodno priznatoj kolekciji kultura. Također, očekuje se da su nakon uzgoja dobivene bakterijske vrste otporne na tehnološke procese odnosno stabilne i žive tijekom manipulacije i pohranjivanja sve dok ne završe u rukama krajnjeg potrošača.
Preživljavaju nepovoljne uvjete u želucu i tankom crijevu
"Karakteristika probiotika je uspješno preživljavanje izrazito nepovoljnih uvjeta u želucu i tankom crijevu kroz koje prolaze prilikom unosa te nastanjivanje u debelom crijevu gdje imaju zadatak blagotvorno djelovati na zdravlje domaćina. Probiotici se tradicionalno koriste u liječenju gastrointestinalnih tegoba uključujući netoleranciju laktoze, proljeve kao posljedicu uzimanja antibiotika ili uzrokovane rotavirusom, upalne bolesti crijeva i konstipaciju. Najviše je istraživan utjecaj probiotika na prevenciju dijareje", tumači nutricionistica Mirja Jošić, dipl ing. iz Vitaminoteke.
Kako i na koji način uzimati probiotike?
Djelotvorni protiv konstipacije
„Dobre“ bakterije, mijenjajući sastav crijevne mikroflore, mogu biti korisne kod otklanjanja konstipacije. Istraživanje objavljeno 2010. godine u časopisu Nutrition Journal , u kojem je sudjelovalo 19 ispitanika starije dobi, pokazalo je kako uz unos adekvatne količine prehrambenih vlakana, unosa obilja vode i redovite tjelesne aktivnosti i probiotici mogu biti od koristi. "U istraživanju su ispitanici tijekom dva tjedna unosili bakterije mliječne kiseline (Lactobacillus acidophilus, Pediococcus pentosaceus i Bifidobacterium longum) u količini od 3 x 1011 cfu. Istraživači su na temelju provedenog upitnika, na početku i na kraju istraživanja, došli do zaključka kako su ispitanici češće praznili crijeva i kako je došlo do povećanja volumena stolice", kaže Mirja Jošić i nastavlja:
Različita mikrobiota kod pretilih i osoba s normalnom težinom
"Crijevnu mikrobiotu možemo podijeliti na dvije glavne skupine: Bacteroidetes i Firmicutes. Istraživanja su pokazala kako ravnoteža između ove dvije skupine ima utjecaj na tjelesnu masu. Istraživanja na životinjama i ljudima pokazala su kako pretile osobe imaju drugačiji omjer ovih bakterija u usporedbi s osobama normalne tjelesne mase. Pa tako pretile osobe imaju više Firmicutes bakterija. Postoje istraživanja na miševima koja ukazuju kako naseljavanjem crijeva miševa normalne tjelesne mase mikrobiotom pretilih miševa, miševi normalne tjelesne mase se udebljaju. S obzirom da nam nedostaju klinička istraživanja na tom području, za sada ne možemo preporučiti uzimanje probiotika u svrhu mršavljenja."
Nisu toksični, a ozbiljne nuspojave su rijetke
Jedna od glavnih odlika probiotika je da su lišeni bilo kakvog toksičnog učinka, kaže Jošić i dodaje da u prilog sigurnosti probiotika najbolje govori činjenica da su laktobacili već stoljećima u ljudskoj upotrebi bez zabilježenog štetnog djelovanja na zdravlje ljudi. "Procjenjuje se da se godišnje u svijetu unese više od 20 milijardi doza probiotika. U usporedbi s mnogim farmakološki djelatnim tvarima, probiotici se dobro podnose i iznimno su sigurni za upotrebu, a ozbiljne nuspojave su rijetkost", zaključuje Jošić
