Oči možda mogu otkriti više o našem zdravlju nego što mislimo. Znanstvenici su razvili model umjetne inteligencije koji iz fotografije mrežnice može procijeniti dob osobe, a razlika između procijenjene „dobi mrežnice“ i stvarne dobi mogla bi pružiti dodatne informacije o starenju organizma.
U istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications znanstvenici su analizirali fotografije mrežnice više od 71.000 sudionika velike britanske zdravstvene studije u dobi od 40 do 79 godina. AI model procjenjivao je njihovu kronološku dob s prosječnom pogreškom od oko 2,85 godina.
Kada mrežnica izgleda „starije“ od nas
Tu razliku znanstvenici nazivaju „retinal age gap“, odnosno razlikom između dobi mrežnice koju procijeni AI i stvarne kronološke dobi osobe.
Pokazalo se da je veća razlika povezana s nizom pokazatelja zdravlja i starenja, uključujući kardiometaboličke čimbenike, upalu i kognitivne sposobnosti. Također je bila povezana s rizikom od kardiovaskularnih bolesti, demencije, raka i smrtnosti od svih uzroka.
Rezultati pokazuju povezanost
To, međutim, ne znači da fotografija oka može predvidjeti hoće li pojedina osoba razviti neku od tih bolesti niti da mrežnica koja izgleda „starije“ nužno znači da cijelo tijelo ubrzano stari. Riječ je o povezanostima u velikoj skupini ljudi, a autori ističu da je metoda još u istraživačkoj fazi.
Mrežnica omogućuje pogled na sitne krvne žile, a istodobno je dio središnjeg živčanog sustava, pa promjene na njoj mogu pružiti informacije koje nadilaze samo zdravlje očiju.
Razlike između muškaraca i žena
Znanstvenici su uočili i razlike između muškaraca i žena. Kod muškaraca je „starija“ dob mrežnice bila snažnije povezana s metaboličkim sindromom, dok su kod žena veću ulogu pokazivale karakteristike krvnih žila mrežnice. Obrasci su se kod žena razlikovali i ovisno o menopauzalnom statusu.
Iako rezultati otvaraju mogućnost da bi fotografija očne pozadine jednog dana mogla pomoći u procjeni zdravstvenih rizika, potrebna su dodatna istraživanja. Za sada je „dob mrežnice“ potencijalni pokazatelj biološkog starenja, a ne test kojim možemo utvrditi koliko je naš organizam doista „star“.
