Kratki odgovor bio bi: ne, ne mora! Dulji odgovor ipak je nešto kompliciraniji, a za početak je dovoljno reći kako je riječ o stanju koji se može i treba liječiti, što današnja medicina uspješno i radi.
Dismenoreja ili bolna menstruacija čest je problem kod žena reproduktivne dobi, od prve menstruacije pa sve do menopauze. Dijeli se na primarnu dismenoreju, čestu kod adolescentica i sekundarnu koja se javlja pretežno kod žena nakon četrdesete, a uzrokuju je endometrioza, adenomioza, zdjelična upalna bolest ili dobroćudni tumor (miom) maternice.
Prema nedavnom istraživanju primarna dismenoreja se javlja kod čak 60 pa sve do 93 posto adolescentica i glavni je razlog izostajanja iz škole, sa sportskih i društvenih aktivnosti i ostalih događanja. Ipak, tek oko 15 posto žena traži liječničku pomoć zbog izrazito snažnih menstrualnih bolova. Praksa je to koja se u posljednje vrijeme pokušava promijeniti budući da se menstrualni bolovi mogu vrlo uspješno liječiti.
Preventivno se na dismenoreju može utjecati vodeći računa o rizičnim čimbenicima kao što su indeks tjelesne mase koji ne bi smio biti ispod 20 kg/m2 i pušenje. Nažalost, na većinu rizičnih čimbenika ne možemo utjecati, a to su: dob ispod 30 godina, obiteljska sklonost, prva menstruacija prije 12. godine života, produljeni menstruacijski ciklusi i vremena krvarenja te neredovite i obilne menstruacija. Ono što s vremenom utječe na smanjenje menstrualnih bolova jest majčinstvo i veći broj trudnoća.
Štitnjačom upravljaju hipotalamus i hipofiza, dijelovi mozga koji reguliraju ovulaciju i menstruaciju
Za djevojke i žene koje ne planiraju trudnoću alternativna terapija se sastoji od peroralnih hormonskih kontraceptiva koji utječu na smanjenje debljine maternice, sprečavaju ovulaciju te ujedno i smanjuju produkciju prostaglandina u maternici. Uzrok dismenoreje leži upravo u pretjeranoj produkciji kemijskih spojeva prostaglandina u sluznici maternice. Prostaglandini uzrokuju kontrakcije mišića maternice i povišeni bazalni tonus, a rezultiraju visokim tlakom unutar maternice. Kada taj tlak prevlada arterijski tlak u krvnim žilama maternice, dolazi do poremećaja cirkulacije i posljedičnog nakupljanja produkata metabolizma koji podražajem živčanih okončana izazivaju bol.
Postoje i druge metode liječenja i sprečavanja bolnih menstruacija kao što su hormonski intrauterini ulošci poznatiji kao spirale, topli oblozi, modifikacija prehrane, vitamini, različiti biljni pripravci, fizička aktivnost i vježbanje, transkutana električna stimulacija živaca (TENS), kao i neke kirurške tehnike usmjerene na prekidanje ili uništavanje živčanih okončana maternice.
Menstrualni bolovi većeg ili manjeg intezitet pratit će veliki broj žena tijekom čitavog reproduktivnog razdoblja njihovog života. Važno je stoga poznavati svoje tijelo, slušati savjete stručnjaka i obratiti im se bez nelagode ili srama. Sretne smo jer živimo u vremenu kada je bol vrlo lako liječiti, sjetite se toga sljedeći puta kada vas tijelo podsjeti da ste žena.
