UV zračenje vrlo brzo djeluje na našu kožu. Štetni učinci, akutni i kronični, ne ovise samo o tome koliko se netko izlaže suncu, nego i o tome ima li osjetljivu kožu
Za nastanak neposredne pigmentacije, vidljivo kroz potamnjenje kože, dovoljno je i samo nekoliko minuta izlaganja suncu. Ovisno o tipu kože, kod nekih osoba će se umjesto pigmentacije javiti crvenilo i opekline. Sve te promjene koža pamti, odnosno veći broj opeklina može u budućnosti stvoriti ozbiljnije probleme s kožom.
Kako se razina ozona iscrpljuje, atmosfera gubi sve više zaštitnih svojstava filtara i više sunčevog UV zračenja doseže površinu Zemlje. Iz Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuju da će smanjenje razine ozona od 10 posto rezultirati povećanjem broja akutnih problema s kožom za 300.000 i dovesti do 4.500 novih slučajeva raka kože. Glavni čimbenici koji utječu na povećanje problema s kožom su dugotrajna izloženost ultraljubičastom zračenju i veći broj opeklina. Kako bismo vas bolje upoznali s navedenim problemima te načinima kako se zaštititi od opeklina i alergija donosimo vam mišljenje i savjete dr. Maje Ceković, dermatologa - venerologa.
'Na sunčevo zračenje koža reagira povećanom proizvodnjom melanina u melanocitima koji poput kišobrana sprečava prodiranje UV zraka u dublje slojeve kože, odnosno služi kao svojevrsna prirodna zaštita od negativnog utjecaja sunčevih zraka. Stoga tamnijoj koži sunce manje smeta. Pretjeranim izlaganjem suncu UVB zrake izazivaju akutna oštećenja epidermisa, opekline', tvrdi dr. Maja Ceković.
Povećanje broja alergijskih reakcija i melanoma
Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40 i 60 godina, iako se bilježi porast oboljelih i u dječjoj te adolescentskoj dobi. U posljednjih deset godina povećava se učestalost pojave madeža i melanoma. Prema trenutnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu godišnje od dobroćudnog raka kože oboli od 2 do 3 milijuna osoba te čak 132.000 osoba od zloćudnog raka kože. Zadnjih godina je sve češće prisutna i alergija na sunce ili fotodermatoza.
'U posljednjih 10 godina primijećeno je naglo povećanje broja alergijskih reakcija na sunce. Osobito se povećala učestalost fototoksičnih i fotoalergijskih reakcija. Pod utjecajem sunca neki će se alergeni iz hrane ili okoliša aktivirati i uzrokovati alergiju. Najčešći uzrok takvih kožnih promjena razni su konzervansi, sulfonamidi, tetraciklini, kontraceptivi, antireumatici, antidijabetici, neki psihofarmaci, ali i neki čajevi i biljni pripravci izrađeni primjerice od gospine trave, a i ciklamati koji se koriste kao zamjena za šećer', tvrdi doktorica Maja Ceković.
Izraslina ili ranica na koži koja ne zacjeljuje ili raste u dubinu i širinu može biti jedan od znakova zloćudnog tumora kože. Doktorica Ceković napominje da se zloćudni tumori kože mogu limfnim žilama proširiti u limfne čvorove, a krvnim žilama u unutarnje organe te ugroziti život bolesnika. Još jednom podsjeća na važnost samopregleda i pregleda kod dermatologa čim se uoče neke promjene na koži. Kod provjere madeža i procjene ozbiljnosti njihovih promjena može se upotrijebiti ABCDE pravilo, kod kojeg svako slovo predstavlja jednu vrstu promjena:
- A - pojava asimetrije u prethodno simetričnom madežu - engl. Asymmetry (asimetrija)
- B - pojava neoštre ograničenosti u prethodno oštro ograničenom madežu - engl. Border (rubovi)
- C - pojava dviju ili više boja u prethodno jednobojnom madežu - engl. color (boja)
- D - povećanje promjera madeža - engl. Diameter (promjer)
- E - uzdignuće madeža - engl. Elevation (visina)
Kako zaštititi kožu od štetnog sunčevog zračenja?
Osim što je pola sata prije dužeg izlaganja suncu potrebno nanijeti kremu s UVA i UVB filterom, treba izbjegavati sunčanje u vrijeme najveće insolacije od 11 do 16 sati. Oči treba zaštititi sunčanim naočalama. S obzirom na to da godinama koža postaje osjetljivija i tanja, stariji bi trebali zaštititi svoju kožu kao i djeca. Zaštitno sredstvo treba iznova nanijeti kroz dva sata. Doktorica Ceković napominje da UVB filteri, osim što štite od sunčevih opeklina, smanjuju i rizik od malignih oboljenja. UVA zrake su energetski jače pa mogu prodrijeti i u dublje slojeve kože. UVA filteri pak štite od preuranjenog starenja kože i malignih oboljenja.
S obzirom na to da kemijski filteri mogu izazvati alergije, osjetljivije osobe sklone alergijama trebale bi koristiti zaštitna sredstva na bazi minerala. Isto tako, osim vanjske zaštite, važno je kožu nahraniti i iznutra.
'Povećane količine karotenoida mogu neutralizirati djelovanje slobodnih radikala pa time umanjiti negativan učinak sunčevih zraka. Zbog toga se ljeti preporučuje uzimanje većih količina voća i povrća bogatog betakarotenom, kao što su mrkva, marelica i dinja. Pomoći će i uzimanje betakarotena u tabletama najmanje tri tjedna prije izlaska na sunce, u dnevnoj dozi od 75 do 150 mg. Uz betakaroten mogu se uzimati vitamini B grupe, koji poboljšavaju prokrvljenost kože i sprečavaju njezino isušivanje te omogućuju obnavljanje epidermisa', tvrdi dr. Ceković.
Osobe sklonije hiperpigmentacijama trebale bi se štititi tijekom cijele godine te koristiti kremu ili tekući puder sa zaštitnim faktorom. Ako su na koži vidljive proširene vene ili kapilare, osoba nikako ne bi smjela boraviti na jakom suncu. Također, prema mišljenju dermatologinje, djeca se ne bi trebala izlagati suncu sve do treće godine, jer je dokazana povećana učestalost malignog melanoma kod osoba koje su u djetinjstvu imale opekline od sunca.
