Kontracepcijske pilule: za ili protiv?

Kako izabrati kontracepcijske pilule?

Na našem tržištu danas je prisutan veliki broj oralnih hormonskih kontraceptiva koji nam omogućuje individualiziran odabir za svaku ženu. Svaki kontraceptiv se sastoji od estrogene i gestagene komponente. Estrogena komponenta razlikuje se u dozi, dok se gestagena razlikuje u vrsti tako da svaki preparat ima neke svoje specifičnosti.

OHC namijenjena je ženama generativne dobi (od menarhe do menopauze, tj. od prve do zadnje menstruacije). Prema istraživanjima primjena OHC pada s dobi. OHC možda i nije najbolji izbor kontracepcije za žene iznad 40-e, iz razloga što su već tada prisutna stanja poput dijabetesa, mellitusa, hipertenzije, pretilosti i sl., što uz istodobnu primjenu OHC nosi povećani zdravstveni rizik za ženu. No, ukoliko je žena zdrava i ne puši, OHC se i nakon te dobi može primjenjivati.

Oralni hormonski kontraceptivi se neprestano poboljšavaju tako da se snizuje doza estrogena i gestagena, čime se smanjuju nuspojave i rizici, ali kontraceptivna sposobnost i dalje ostaje očuvana. Na našem tržištu je i preparat koji oslobađa prirodni estrogen, koji posebnu primjenu ima u liječenju preobilnog i produljenog menstrualnog krvarenja.

Prema načinu primjene imamo kontraceptive:

• koji se koriste prema režimu 21/7 (dani uzimanja/dani pauze)
• i one koji se koriste kontinuirano 28 dana (u sebi sadrže aktivne i placebo tablete)

Istraživanje o kontracepciji u Hrvatskoj

Prema istraživanju iz 2010. provedenom među ženama između 18. i 35. godine njih 35 posto ne primjenjuje nikakav oblik kontracepcije. Najčešće korištena metoda kontracepcije u toj dobnoj skupini je kondom (oko 30 posto), nakon kojeg slijedi oralna hormonska kontracepcija (16 posto). Razmjerno visoki postotak (12 posto) koristi prekinuti snošaj, a na dnu ljestvice nalazi se unutarmaternični uložak, tj. spirala (4 posto), te prirodne metode (računanje plodnih dana, 3 posto).

Jedno drugo istraživanje iz 2006. obuhvatilo je širu dobnu skupinu žena, od 15. do 45. godine. Veći postotak žena (43 posto) ne koristi ništa. Kondom (15 posto) i prekinuti snošaj (14 posto) su najčešće korištene metode kontracepcije. Iza njih slijedi oralna hormonska kontracepcija (11 posto), a prirodne metode i unutarmaternični uložak (svaki 7 posto) na posljednjem su mjestu. Rezultati ova dva istraživanja se nešto razlikuju. Korištenje kondoma i oralne hormonske kontracepcije pada s porastom dobi, a raste primjena prirodnih metoda. Žene koje su ranije koristile oralnu hormonsku kontracepciju, s porastom dobi prelazi na manje pouzdane metode (kondom, prekinuti snošaj, prirodne metode) ili ne koriste ništa.

Ako se uspoređuje broj korisnica oralne hormonske kontracepcije u Hrvatskoj s brojem korisnica u Europi nalazimo se pri dnu ljestvice (prema jednom istraživanju postotak uzimanja OHC u žena dobi od 15 do 49 godina u Nizozemskoj i Beligiji koje su na vrhu ljestvice iznosi 40 posto, a u Hrvatskoj 8 posto). Tome uvelike pridonose brojni mitovi vezani uz rizike i nuspojave takvog oblika kontracepcije, odnosno nedovoljna informiranost. Neki od najčešćih mitova su da OHC dovodi do nastanka akni i pojačane dlakavosti, povisuje tjelesnu težinu, utječe na plodnost žene, pogoršava simptome PMS-a, češće dovodi do nepravilnih i obilnih krvarenja i slično.

Prednosti i nuspojave

Koje sve pretrage treba napraviti prije korištenja pilula?

Prije propisivanja OHC važno je s pacijenticom provesti iscrpan razgovor kako bi se utvrdilo je li zdrava, ima li neke bolesti ili sklonosti za njihov razvoj, a da pripadaju skupini apsolutnih ili relativnih kontraindikacija. Kod zdrave žene daljnja obrada nije potrebna, dok kod ostalih, ovisno o dobivenim anamnestičkim podatcima, može se raditi proširena obrada (testovi jetrenih funkcija, testovi koagulacije, tolerancija glukoze, lipidogram, funkcija bubrega itd.)

Koje su negativne nuspojave?

Nuspojave su glavni razlog prestanka uzimanja OHC. Prema studijama nuspojave se javljaju kod 30 posto korisnica. Najčešća su intermenstruacijska krvarenja koja se tijekom dva do tri ciklusa spontano riješe.

Nakon toga slijede glavobolja, mastalgija (napetost i bolnost u dojkama), akne, edemi, mučnina i povraćanje, depresija, promjene raspoloženja. U zadnje vrijeme je na našem tržištu dostupan veći broj preparata (razlikuju se u dozi estrogene komponente, te u vrsti gestagene komponente). Svaka se nuspojava može objasniti djelovanjem jedne od tih dviju komponenata, te se adekvatnom zamjenom preparata nuspojava može otkloniti.

Prednosti uzimanja kontracepcijskih pilula

Prednosti uzimanja OHC rijetko se ističu iako su brojne. OHC utječe na kontrolu ciklusa, ciklus traje 28 dana, menstruacije su kraće i manje obilne, a dismenoreja (bolna menstruacije) je anulirana.

Ono što se još manje zna je i da OHC smanjuje pojavu nekih bolesti, tj. ima i zaštitni učinak. Tako je umanjen rizik za nastanak izvanmaternične trudnoće za 90 posto, za funkcionalne ciste jajnika (luteinske, folikularne) za 50-75 posto, za benigne bolesti dojke za 40 posto, za upalne bolesti u zdjelici za 40 posto, za rak endometrija za 50-60 posto, te rak jajnika i rak debelog crijeva za 40-50 posto. Zaštitini učinak na genitalne organe žene od izuzetne je važnosti jer čuva reprodukcijsko zdravlje žene, posebno danas kada žene sve više odgađaju prvu trudnoću. Postoje i brojna stanja u kojima se OHC terapijski primjenjuje, tj. kao lijek. Neka od tih stanja su: sindrom policističnih jajnika, endometrioza, dismenoreja, menoragija (regularna ciklička, preobilna krvarenja).

Moraju li žene s neredovitim ciklusom uzimati pilule?

Razlozi neredovitog ciklusa su brojni i prvenstveno se moraju otkriti, a potom uzročno, a ne simptomatski liječiti. Kod nekih se OHC terapijski primjenjuje, tj. kao lijek, kao što je primjer sindrom policističnih jajnika.

Tko ne smije uzimati OHC?

Apsolutne kontraindikacije za primjenu OHC su anamneza kardiovaskularne bolesti (infarkt miokarda, bolest koronarnih arterija, dekompenzirane srčane greške) ili cerebrovaskularne bolesti (inzult) tromboflebitis ili tromboembolijski poremećaji (plućna embolija, duboke venske tromboze), bolesti jetre: akutni hepatitis (do normalizacije jetrenih testova), kolestatska žutica u trudnoći ili žutica kod prijašnje uporabe OHC, benigni i maligni tumori jetre, dekompenzirana ciroza jetre diabetes mellitus s vaskularnim komplikacijama (nefropatija, retinopatija, neuropatija) ili trajanje bolesti duže od 20 godina, karcinom dojke, karcinom endometrija ili drugi o estrogenu ovisan tumornekontrolirana hipertenzija (RR>160/100), migrena s neurološkim simptomima, dugotrajna imobilizacija donjih ekstremiteta pušenje, 20 cigareta/dan, nakon 35. godine života, trudnoća i laktacija do 6 tjedana nakon poroda.

Kada je vrijeme za pauzu?

Prema današnjim smjernicama ne postoji niti jedan razlog za rađenje pauze pri korištenju OHC. Sasvim suprotno, smatra se da rađenje stanki stvara rizik za pojavu neželjene trudnoće, te da se sa svakim ponovnim uzimanjem ponavlja najviši rizik za vensku trombozu (koji je najviši u prva 4 mjeseca uzimanja). Također nije potrebna stranka prije planirane trudnoće. Nakon prekida OHC, već u sljedećem ciklusu može se planirati trudnoća.

Je li to najsigurnija metoda?

OHC zajedno s hormonskom spiralom pripada među najsigurnije metode kontracepcije. Prilikom idealnog korištenja (pravilno korištenje, onako kako je propisano) postotak neželjenih trudnoća je 0,1 posto, dok kod tipičnog korištenja (greške kod uzimanja kao preskakanje tableta, kašnjenje kod uzimanja i sl.) postotak neželjenih trudnoća je 8,7 posto. Kod hormonske spirale postotak neželjenih trudnoća kod idealnog i tipičnog korištenja je 0,1 posto što je čini najsigurnijom kontraceptivnom metodom.