Prihvatiti vijest o narušenom zdravlju je teško, ali postoje pristupi kojima se može olakšati prilagodba na novi način života
Anđa Marić gostovala je u HRT-ovoj emisiji "U svom filmu" gdje je govorila o svom životu s multiplom sklerozom. S dijagnozom živi od svoje 35. godine, a kako sama kaže, napravila je svoj YouTube kanal kako bi "izašla iz autoimunog ormara". Videi koje je snimala s vremenom su postali knjiga "Moja revolucija u 365 dana" u kojoj je svaki dan opisana tema s kojom se taj dan bavila. Naglasila je Anđa kako je ovo njezino dvanaesto poglavlje, a prva četiri bila su plakanje na podu kupaonice, skrivanje ispod pokrivača i život u zatvorenoj sobi. "Vjerujem da svi imamo jednake mogućnosti i da svatko ima superheroja u sebi, samo što ga svi nisu bili prisiljeni prihvatiti", dodala je.
Priznala je pjevačica i kako umor osjeća već nakon jutarnjeg tuširanja, ali i da se svako malo uhvati da razmišlja o tome kako joj je život težak, ali se onda "pokupi" i kaže kako to nema veze. "Kad dobiješ tako tešku dijagnozu i prognozu svog budućeg života, nisam se htjela s tim pomiriti. Krenula sam halapljivo učiti o mozgu, tijelu, neuroplastici i epigenetici. Sada znam više nego mnogi zdravstveni radnici jer oni su fokusirani na svoj segment koji rade. Eksperti su u tome, ali ja sam najveći ekspert za mene i moje zdravlje", rekla je Anđa.
Upravo je informiranje o dijagnozi jedan od koraka kako se nositi s novonastalom situacijom, a osim toga Anđa je proživjela emocije koje su ju u tom trenutku snašle te se obratila i za pomoć stručnoj osobi.
Kako se nositi s teškom dijagnozom
U trenutku kada osoba primi loše vijesti, može joj se činiti kao da je vrijeme stalo i da je sve na svijetu nestalo, osim nove dijagnoze. U tom momentu imaju osjećaj da je život kakav znaju nestao i da više nikada neće moći uživati u stvarima koje su im nekada donosile veselje. To je i vijest koja je gotovo uvijek praćena osjećajima straha, ljutnje i opće preplavljenosti emocijama. Iako svaka osoba na teške vijesti reagira na svoj način, postoji nekoliko pristupa koji će smanjiti anksioznost vezanu uz dijagnozu i poboljšati sposobnost osobe da se prilagodi novom načinu života. Bolest koja je dijagnosticirana treba postati dio života, od nje ne treba bježati, nego ju je najbolje prihvatiti i prilagoditi joj se, iako je to naravno puno lakše reći nego uistinu napraviti.
Informirajte se o dijagnozi
Zdravstveni tim može pružiti više informacija o dijagnozi ili preporučiti relevantne izvore koji će objasniti dijagnozu i mogućnosti liječenja. Znanje je moć, a proučavanje činjenica vezanih uz dijagnozu pomoći će lakše razumjeti kroz što tijelo prolazi. Ako nakon proučavanja literature imate pitanja, svakako ih zapišite i o njima razgovarajte sa svojim liječnikom na idućem pregledu. Dobra je ideja i pročitati ili slušati o iskustvima drugih koji se nose s istom dijagnozom iako je važno zapamtiti da je svačije iskustvo posebno.
Izrazite svoje osjećaje
Poricanje, strah, tjeskoba i ljutnja normalne su emocije kada se osobi iznesu loše vijesti. Dajte si vremena da prođete kroz te emocije i uistinu ih proživite. Podijelite svoje osjećaje s članovima obitelji i prijateljima ili razmislite o toma da potražite stručnu pomoć. Također možete pokušati zapisati svoje misli u dnevnik. Važno je da ne dođe do potiskivanja i zanemarivanja osjećaja jer će to samo produbiti traumu.
Važno je imati podršku obitelji i prijatelja
Prihvatite tuđu pomoć
Često prijatelji i obitelj rado pripremaju obroke, osiguravaju prijevoz ili pomažu u kućanskim poslovima osobama koje su bolesne. Prihvaćanje pomoći omogućuje onima kojima je stalo do vas da doprinesu u teškim trenucima. Također smanjuje opterećenje na vas, ali i njegovatelje ili druge članove obitelji. Vaša mreža podrške također može uključivati i druge osobe koje imaju istu dijagnozu. Od velike je pomoći čuti njihove osobne priče, strategije suočavanja s dijagnozom i iskustva iz prve ruke. Iako je nekima instinktivno povući se u sebe u teškim trenucima, ipak će biti najlakše proći kroz teški period uz bližnje.
Fokusirajte se na zdrave navike
Svakodnevno prakticiranje zdravih navika pomoći će organizmu da ima više energije za prihvaćanje novonastale situacije. Prehrana bi trebala biti uravnotežena i prilagođena dijagnozi, a važno je i dati si dovoljno vremena za odmor. Ako je moguće, dobra je ideja uključiti i tjelovježbu u rutinu, a o tome kako se najoptimalnije hraniti ili koje su vježbe primjerene dijagnozi najbolje će vas informirati liječnik.
Postavite realne ciljeve
Previsoko postavljeni ciljevi mogu dovesti do frustracije i osjećaja bezvrijednosti u slučaju da se ne ostvare. Dobro procijenite koje ciljeve je moguće ostvariti, a one veće najbolje je podijeliti u manje i lakše ostvarive. Također je važno naučiti reći "ne" zadacima ili zahtjevima za koje jednostavno nemate vremena ili energije.
Usredotočite se na stvari koje imaju značenje
Mnogi su otkrili da im je postavljanje ozbiljne zdravstvene dijagnoze pomoglo da u fokus stave ljude i stvari koje su im najvažniji u životu. Nađite vremena za ljude i aktivnosti koje vam pružaju veselje te imaju značenje i smisao. Ostanite povezani ili se ponovno povežite s obitelji i prijateljima, posebno onima koji imaju pozitivan, optimističan pogled na život.
Usredotočite se na mogućnosti, ne ograničenja
Pokušajte ne uspoređivati svoju trenutnu situaciju sa životom kakav je nekad bio jer to može stvoriti razmišljanje "sve ili ništa", ideju da ako nešto ne možete učiniti točno kao prije, to više uopće ne možete učiniti. Umjesto toga modificirajte ili prilagodite aktivnosti svojim mogućnostima. Primjerice, možda više ne možete svakodnevno trenirati ili trenirati istim intenzitetom, no to ne znači da trebate potpuno odustati od tjelovježbe.
Pronađite način kako se nositi s dijagnozom
Svakome će biti korisna drugačija strategija kako se nositi s novonastalom situacijom. Obično je ono što vam je pružalo utjehu i osjećaj sigurnosti prije dijagnoze isto ono što biste trebali raditi i sada. Nekima je to meditacija, drugima vođenje dnevnika, a pomoći će i razgovor s profesionalnom osobom ili oslanjanje na sustave vjerovanja.
Izvori: Mayo clinic, Healthline, Harvard Health
