Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest koja uzrokuje bolesti mozga i moždanih ovojnica, a rasprostranjena je diljem Europe i Azije. Najčešće se javlja između travnja i studenoga te se iznimno može javiti i tijekom toplih zima. Budući da je to vrijeme kada mnogi odlaze u prirodu na odmor ili izlete, ujedno raste mogućnost da dođu u kontakt s krpeljima. U nastavku donosimo iskustvo jednog pacijenta koji je prebolio ovu virusnu bolest
"Zbog čudnog osjećaja posjetio sam liječnika. Boljela me je glava i imao sam grčeve u želucu. Liječnik mi je savjetovao da nekoliko dana odmaram i da su simptomi vjerojatno posljedica viroze. Stanje se je zatim još više pogoršalo, ali daljnje pretrage nisu pokazale jasne znakove nikakve bolesti. Kasnije je moje zdravstveno stanje postalo toliko teško da više nisam mogao hodati. U bolnici su postavili dijagnozu: meningitis", prisjeća se prvih simptoma Herman Čater, koji je 1985. godine nekoliko dana nakon postavljanja dijagnoze pao u 13-dnevnu komu.
Simptomi krpeljnog meningoencefalitisa
Meningitis ili upala moždanih opni manifestira se povišenom temperaturom, glavoboljom i povraćanjem, a neki bolesnici imaju smetnje svijesti, teškoće s koncentracijom, paralizu i tresenje mišića.
"Kada sam se probudio, najprije sam se razveselio što sam živ. Gornji dio tijela bio mi je paraliziran, nisam mogao disati, gutati, govoriti. Liječnici su me uvjeravali da rehabilitacija traje najviše dvije godine, a u stvarnosti je moja rehabilitacija trajala oko 10 godina. Sada održavam stanje. Nemam toliko snage koliko sam imao prije bolesti ali normalno živim, pomažem bolesnoj kćeri, vozim bicikl, skijam, plivam, planinarim i jedrim padobranskim jedrom", dodaje Čater.
Premala je svijest o ovoj virusnoj bolesti
Virus krpelja obično se nalazi u slini krpelja, i ugrizom se prenosi na ljude. Ixodes ricinus najrasprostranjenija je vrsta krpelja na području Hrvatske, a populacija mu je gušća u sjevernim dijelovima zemlje. Njegov životni ciklus traje od dvije do četiri godine, a primarno su mu stanište šume i livade. U svom životnom ciklusu samo jednom se hrane na sisavcima. Prirodni rezervoar virusa su ptice i mali šumski glodavci, a smatra se da je 1 do 3 krpelja na njih 1000 zaraženo virusom KME-a. Važno je istaknuti da do bolesti najčešće dolazi zbog tiskanja, trganja te nestručnog vađenja, pri čemu sadržaj krpelja (u kojem je prisutan virus) ulazi u organizam domaćina (odrasli, djeca).
"Kada mi je liječnik postavio dijagnozu nisam znao puno o svojoj bolesti, a ispočetka nisam niti vjerovao da imam meningitis. Ljudi još uvijek premalo znaju o toj bolesti i zato koristim svaku priliku kako bi podijelio svoju priču", naglašava Čater, koji danas opet živi aktivan i ispunjen život, a svojom fotografijama postiže svjetske uspjehe.
Pogledaj video i saznaj kako se zaštiti od bolesti koje prenose krpelji!
