Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) poručio je u četvrtak, nakon najave prosvjeda dijela djelatnika hitne medicine, da razumije i uvažava zahtjeve zaposlenika koji traže poboljšanje svojih radnih uvjeta ali da Zavod nema ovlasti donositi odluku o njihovu beneficiranom radnom stažu.
Uloga je Zavoda pružiti stručnu i tehničku podršku u okviru zakonski definiranih procedura, poručio je HZHM u priopćenju nakon što su danas Udruga Hitna uživo 194 i Sindikat Hitne medicine najavili za početak listopada prosvjed u Zagrebu. Na njemu će tražiti povrat beneficiranog radnog staža za hitnjake, donošenje zakona o hitnoj medicinskoj službi i smjenu ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grbe Bujević.
HZHM je objavio i video izjavu Maje Grbe Bujević, koja je poručila da ostavku ne razmatra.
U priopćenju navode da je u Hrvatskoj postupak priznavanja beneficiranog radnog staža jasno i precizno uređen Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
"Inicijativu mogu pokrenuti isključivo sindikati ili poslodavci, a obaveza je izrada stručne dokumentacije (elaborata) prema metodologiji koju je propisalo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Tek na temelju takvog elaborata, neovisne stručne i znanstvene institucije daju mišljenja o štetnosti pojedinih radnih mjesta, nakon čega nadležna tijela donose odluku", pojašnjavaju u priopćenju.
HZHM navodi kako je i do sada više puta sudjelovao u tim procesima. Još 2014. godine Zavod se obratio Ministarstvu rada s inicijativom da se prilikom izrade novog zakona razmotri mogućnost priznavanja beneficiranog staža u hitnoj medicini, a 2015. godine organizirao je edukacije za sindikate i zavode kako bi ih upoznao s postupkom izrade elaborata. Tijekom 2023. predstavnici HZHM-a sudjelovali su u radu radne skupine Ministarstva zdravstva na izradi stručne podloge za Zakon o djelatnosti hitne medicine i sanitetskog prijevoza. Također, HZHM je u suradnji sa Hrvatskim strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara prikupljao podatke od županijskih zavoda za potrebe izrade elaborata za medicinske sestre u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi.
"S obzirom na to da je navedeni elaborat dosad dostavljen samo za medicinske sestre, na sastanku sa sindikatima održanom početkom ovog tjedna u Ministarstvu zdravstva istaknuto je da je nužno tražiti rješenja za sve djelatnike u hitnoj medicini, a ne samo parcijalna rješenja koja se odnose na pojedine struke ili skupine zaposlenika. Samo na taj način može se osigurati pravednost, održivost i dugoročno povjerenje zaposlenika i građana kojima služba svakodnevno pomaže", poručuje Zavod u priopćenju.
Uz podršku sindikatima u izradi elaborata za beneficirani radni staž kao jednom od rješenja, HZHM ističe kako, u okviru svoje nadležnosti, kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta rada predlaganjem Mreže hitne medicine i sanitetskog prijevoza s dovoljnim brojem timova kako bi im se smanjilo radno opterećenje, izvršila standardizacija vozila i opreme, bolja organizacija rada, edukacija djelatnika u hitnoj medicini te razvio sustav psihološke podrške za timove izložene stresnim situacijama.
HZHM poručuje da će i dalje biti aktivan sudionik jačanja hitne medicinske službe, pri čemu vjeruje da se odgovorna rješenja mogu pronaći samo dijalogom i poštivanjem zakona.
Hitnjaci najavili prosvjed početkom listopada
Udruga Hitna uživo 194 i Sindikat Hitne medicine najavili su za početak listopada prosvjed u Zagrebu na kojemu će tražiti povrat beneficiranog radnog staža za hitnjake, donošenje zakona o hitnoj medicinskoj službi i smjenu ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grbe Bujević.
Udruga i Sindikat traži beneficirani radni staž za sve djelatnike u timovima izvanbolničke hitne pomoći, u hitnoj helikopterskoj službi, sanitetskom prijevozu i za dispečere u prijavno-dojavnim jedinicama, objasnio je predsjednik Udruge Tomislav Petrušić na konferenciji za novinare održanoj ispred Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu u Zagrebu.
Dvadeset zavoda za hitnu medicinu ima ukupno oko 4500 radnika, a Petrušić i predsjednik Sindikata Danijel Šota najavili su prosvjed početkom listopada.
"To će biti prosvjed, a ne štrajk. Imamo veliku podršku javnosti", rekao je Petrušić. Rekao je da se i sada razmišlja da prosvjed bude u srijedu, 1. listopada. Okupili bi se ispred krovnog zavoda u Planinskoj ulici i pješačili do Markova trga, kao i prije tri godine.
Rekao je da su kao udruga su za mandata ministra Vilija Beroša inicirali donošenje zakona o hitnoj medicinskoj službi. Ministarstvo zdravstva tada je, kaže, oformilo radnu skupinu te je napisan prijedlog zakona koji već gotovo godinu dana stoji u ladici Ministarstva zdravstva, otkada je na njegovu čelu ministrica Irena Hrstić.
Smjenu ravnateljice Grbe Bujević traže, po Šotinim riječima, zbog njezinih nesmotrenih izjava da djelatnici Hitne ne žele beneficirani radni staž.
"Na našem ispitivanju 500 djelatnika Hitne, 99 posto njih se izjasnilo da žele beneficirani radni staž", istaknuo je Šota.
U udruzi traže da se za hitnjake primijeni ista procedura u dodjeli prava na beneficirani radni staž, kao što je to učinjeno u slučaju vatrogasaca i policajaca.
Petrušić ističe da su hitnjaci jedina žurna služba u Hrvatskoj koja nema pravo na beneficirani radni staž već 30-ak godina. Upozorio je da nemaju dobru komunikaciju ni sa Ministarstvom zdravstva ni sa krovnim zavodom za hitnu medicinu u svojim traženjima za beneficiranim radnim stažom.
Prosvjed je, kaže, dogovoren na današnjem sastanku na kojem su bili predstavnici sedam sindikata. Predstavnici Liječničkog sindikata nisu bili prisutni.
Šota je rekao da je ministrica zdravstva Irena Hrstić najavila za idući tjedan ocjenu elaborata za utvrđivanje beneficiranog radnog staža u izvanbolničkoj hitnoj, koji je izradio sindikat medicinskih sestara i predao ministarstvima rada i zdravstva 2024.
Predstavnici sindikata i udruge upozoravaju da se vladajući, u slučaju hitnjaka, pozivaju na zakone EU koji ne prepoznaju takav oblik beneficiranog radnog staža. No, ističe i da u Hrvatskoj trenutno policija i vatrogasci koriste nešto što se hitnjacima ne dozvoljava.
U udruzi kažu da okupljaju oko 350 djelatnika hitne - liječnike, medicinske tehničare i vozače.
Podsjećaju da im je pravo na beneficirani radni staž 1998. ukinuo tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang.
Udruga i Sindikat tvrde da imaju podršku Hrvatske udruge bolničkih liječnika, sindikata i strukovnih komora.
Djelatnici hitne medicinske pomoći prije tri godine već su prosvjedovali na Markovu trgu u Zagrebu tražeći donošenje jedinstvenog zakona o hitnoj pomoći koji bi im omogućio skraćeni radni vijek i odlazak u mirovinu s 55 godina.
