Znanstvenik Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu i direktora suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije Sveučilišta u Edinburghu ovih dana na svom Facebook profilu redovito objavljuje informacije o koronavirusu budući da ne stigne odgovarati pojedinačno na brojne novinarske upite.
U svom posljednjem postu objavljenom danas osvrnuo na to kako panika pogoršava situaciju uzrokovanu pojavom koronavirusa. Rudan je također primijetio kako su njegova dosadašnja nastojanja da popularizira znanost u hrvatskim medijima bila gotovo pa uzaludna te kako se to s pojavom koronavirusa promijenilo. "Glad javnosti za informacijama o koronavirusu postala je neutaživa. ...probudio sam se sa skoro pedeset poziva za razgovor s raznim medijima. Ne mogu im svima udovoljiti. Snalazim se, objavljujem im svima priopćenje na fejsu. Umirujem ljude u skladu sa svim do tada znanstveno raspoloživim informacijama o pandemiji. Tijekom večere, razmišljam kako je situacija nalik onoj, kada su naši preci, Hrvati, pripremali obranu svojih zamaka pred nadolazećim osvajačima. Do njih bi dolazili izbjegli ljudi. Donosili bi glas kako, odnekud s istoka, zamak po zamak hrvatskih velikaških obitelji osvajaju neki novi Tatari, Huni, Mongoli ili Turci. Pomaže li tada panika? Ne bih rekao. Tada pomaže mirnoća. Pomaže prikupljanje i dijeljenje informacija o stvarnoj naravi problema. Pomaže dobra organizacija, priprema i planiranje. Pomaže oprez. Ali ne i paranoja", napisao je Rudan na svom postu.
Panika oko koronavirusa dodatno će naštetit oboljelima od anksioznosti, hipohondrije, nesanice, alkoholizma i depresije
Prenosimo ti dio posta u kojem objašnjava kako širenje panike može pogoršati situaciju:
"Panika u toj, pripremnoj fazi, može nanijeti štetu dobrim pripremama, kao što se to i pokazalo. Može natjerati ljude na sasvim neobična ponašanja. Jedni će kupiti previše sapuna, drugi ga neće više moći naći, pa će prljave ruke drugih ugroziti one prve. Nadalje, među stanovništvom postoje mnogi koji pate od poremećaja anksioznosti, hipohondrije, nesanice, alkoholizma i depresije. Nepotrebno poticanje panike pogoršat će život tim ljudima, otežati im borbu s njihovim bolestima, neke možda gurnuti i preko ruba. Javili su mi se mnogi nepoznati ljudi tijekom protekla dva tjedna, rekavši mi da bi već poludjeli da im ja ne destiliram iz svih tih informacija ono bitno iz dana u dan.
A u svoj 'crni notes' primjera gdje su mediji naštetili javno-zdravstvenim naporima, poput onoga o cjepivima i autizmu, upisao sam sada i curenje informacija o planovima proglašenja 'Karantene Lombardija' u Italiji. Da je ona proglašena karantenom prema planu, ostatak zemlje mogao bi nastaviti živjeti normalno, kao u primjeru pokrajine Hubei i ostatka Kine. No, puštanje te informacije dovelo je do panike i bijega mnogih na jug države, prenoseći tamo i virus, zbog čega je sada cijela Italija u karanteni. Ne razumijem koristi od panike u ovom slučaju. Što itko može učiniti, ako ga uhvati panika pred dolaskom epidemije? Gdje može pobjeći od ovog novog virusa? Može jedino na Mjesec. A sve radnje koje je trebao poduzeti zdravstveni sustav, poduzete su na vrijeme i situacija je za sada, srećom, još uvijek mirna.
Nijedan epidemiolog gripu neće podcijeniti, ona je ozbiljna bolest i treba je ozbiljno shvatiti kao i koronavirus, ali ne treba paničariti
U početku sam jasno rekao nekoliko stvari. Prvo, da nas čeka epidemija bolesti koja je poput teže gripe, ali protiv koje nitko nema imunost, niti ćemo moći računati na cjepivo. Zna se što za epidemiologa znači 'teža gripa'. To znači preko 650,000 umrlih u svijetu svake godine čak i uz cijepljenje, a i bitno više umrlih ako ga nema. Zato sam dodao i kako je potreban oprez, ali ne i panika. Jer, ako ne paničarimo oko stotina umrlih od gripe u Hrvatskoj svake godine čak ni do te mjere da se ljudi idu cijepiti protiv nje ili ako Talijani ne paničare oko 7,000 do 24,000 umrlih od gripe svake godine u Italiji, zašto bismo sada odjednom paničarili? Koronavirus je, barem za sada, još uvijek vrlo daleko od tih brojki smrti u obje zemlje, a Kinezi su svima pokazali da se bolest može zaustaviti karantenom. Zašto onda paničariti?
Ali, vremenom su mnogi, koji ne razumiju koliko je gripa teška bolest, mutirali ono što sam rekao s ciljem umirivanja javnosti u izjavu 'pa to je samo gripica'. Epidemiolog koji dobro razumije gripu nikad, ali baš nikad, ne bi uz riječ gripa koristio ni riječ 'samo', niti bi je zvao 'gripicom'. No, ponovljene dovoljno puta, te će se netočnosti među ljudima s nedovoljno znanja uvriježiti kao istine.
COVID-19 ne bi nikako smio naštetiti broju ljudi većem od dijela sjeverne tribine maksimirskog stadion
Nadalje, u emisiji Nu2, objasnio sam kako prema baš svemu što znanost i epidemiologija danas znaju, COVID-19 ne bi nikako smio naštetiti broju ljudi većem od dijela sjeverne tribine maksimirskog stadiona, tako da više od 99% ljudi u Hrvatskoj neće biti životno ugroženo. Srećom, od prvog zabilježenog slučaja i od mojih prvih izjava prošla su dva tjedna. Za sada još nitko nije umro od koronavirusa u Hrvatskoj, kao što sam se i nadao. U međuvremenu, tijekom ta dva tjedna skupio sam jako puno novih informacija i podataka. Jučer sam, za Index.hr, objavio o tome opsežan članak s 20 pitanja i odgovora koji bi svakome trebali pojasniti gdje smo trenutno. U svemu tome, nisam niti jednom osjetio potrebu mijenjati ni modificirati svoje prve procjene, već samo dopunjavati i širiti odgovore.
No, mogu sada primijetiti da ima mnogo ljudi koji moje napise uopće ne pročitaju pažljivo, ali će svejedno zaključivati 'kako sam ja promijenio ploču'. Iako bi trebalo biti sasvim jasno da i dalje vjerujem da su početna predviđanja najvjerojatnija. Dopustio sam tek mogućnost da se u Italiji možda događa nešto neobično u odnosu na sve druge zemlje, ali to je tek potrebno temeljito znanstveno razjasniti. No, sjetimo se da u Italiji, za vrijeme sezone teže gripe, svakog dana od gripe umire 250 ljudi, ali nitko o tome ne piše. Ali, ponovljene dovoljno puta i netočne interpretacije mog mišljenja također će se uvriježiti kao istine.
Ljudi površno čitaju napise i šire poluinformacije zbog čega sudjelovanje znanstvenika i liječnika u medijima postaje kontraproduktivno
Zato sam zaključio da sam sada učinio sve što sam mogao kako bih prenio informacije koje imam najširoj javnosti u Hrvatskoj. Međutim, uvidio sam i da je atmosfera u Hrvatskom medijskom prostoru trenutno takva, da je svako daljnje sudjelovanje ikoga ozbiljnog i stručnog u ovakvoj džungli poluinformacija zapravo kontraproduktivno, jer samo pridonosi panici. Uz to, čak i rijetki glasovi razuma i struke gube se i mutiraju u neistine i glasine. Zato, moj tekst u Index.hr vrijedit će do daljnjega kao moja osobna preporuka. Oglašavat ću se putem društvenih mreža samo ako prikupim dovoljno dokaza o tome da bi bilo što napisano u tom članku trebalo izmijeniti u svjetlu novih informacija.
Srećom, kako rekoh, do sada u Hrvatskoj još nitko nije umro od koronavirusa. Ali kada ova nova zaraza odnese i prve žrtve u Hrvatskoj, započet će nova, viša razina panike. Ona će tada, prvi puta u dosadašnjem razvoju događaja, biti čak i donekle poželjna. Naime, ljudi će se zatvoriti u kuće i neće izlaziti od straha. To će svakako pomoći suzbijanju epidemije. I kada sve završi, vidjet će se da je, bez obzira na sve emocije, špekulacije i poluinformacije, na kraju razvoj događaja u najvećoj mjeri slijedio predviđanja struke i znanosti."
