Nova studija koju je provela vodeća tvrtka za analizu i razumijevanje ljudskog genoma 'deCODE Genetics/Amgen', baca novo svjetlo i pruža dragocjen uvid u to na koji način indeks tjelesne mase (BMI) utječe na opasnost od razvoja brojnih bolesti povezanih s pretilošću, uz napomenu da u tome ulogu mogu imati i ostali čimbenici.
Znanstvenici su u sklopu studije, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Communications analizirali genetske podatke stanovnika Islanda i one dostupne u Biobank UK, britanskoj banci matičnih stanica.
Pokušali su istražiti može li se rizik od razvoja određenih bolesti, povezanih s varijantama indeksa tjelesne mase u potpunosti ili djelomično pojasniti njihovim učinkom na BMI, prenio je portal SciTech Daily.
Stoga su prvi u svijetu proveli medijacijsku analizu da bi ustanovili u kojoj mjeri BMI odrasle osobe utječe na rizik koji varijante BMI-ja nose za razne bolesti. Rezultati istraživanja pokazali su da niži indeks tjelesne mase može pridonijeti smanjenju rizika od razvoja raznih bolesti.
Treba istaknuti da podaci o BMI-u daju ograničene informacije jer ne mjere izravno razinu masti niti cjelokupno zdravlje, posebno kod osoba s većom mišićnom masom. Unatoč tomu BMI služi kao standardizirani alat za praćenje težine.
Studija je pokazala da je BMI važan faktor kada je posrijedi razvoj brojnih bolesti koje su česte među pretilim ljudima. Primjerice, kada su posrijedi bolesti poput masne jetre, intolerancije na glukozu i potrebe za operacijom koljena, genetska je povezanost s ovim bolestima gotovo u potpunosti nestala kada se uzeo u obzir indeks tjelesne mase.
Taj podatak upućuje na to da je pretilost bila jedan od glavnih uzroka ovih zdravstvenih problema.
No u slučaju ostalih bolesti, poput primjerice dijabetesa tipa 2, srčane insuficijencije i moždanog udara, smanjenje BMI-a znatno je smanjilo i rizik, ali ga nije u potpunosti eliminiralo, što ukazuje na to da postoji niz drugih faktora koji pridonose riziku od razvoja ovih bolesti, među kojima su promjene indeksa tjelesne mase tijekom vremena ili ostali fiziološki procesi povezani s pretilošću.
Studija je otkrila slične obrasce i zanimljive razlike između muškaraca i žena u tomu na koji način BMI utječe na rizik od razvoja bolesti kod jednog i drugog spola.
Premda su osnovni obrasci slični, osobito u slučaju srčanog udara, razlike postoje, no pokazalo se da spol može igrati ulogu u tome kako BMI utječe na rizik od razvoja bolesti. Ovo otkriće ukazuje na potrebu za personaliziranim pristupom u prevenciji i liječenju bolesti povezanih s indeksom tjelesne mase.
Znanstvenici su istaknuli da trenutačna vrijednost BMI-a možda nije dovoljna da bi se procijenio ukupan rizik od bolesti. Promjene indeksa tjelesne mase, odnosno povremene oscilacije u tjelesnoj težini mogu imati važnu ulogu.
Istraživanje jasno ukazuje na to da smanjenje BMI-a može biti važan korak kada je posrijedi smanjenje rizika od razvoja brojnih bolesti povezanih s pretilošću, no autori studije ističu da to nije jedini čimbenik. Važnu ulogu igraju i ostali čimbenici, kao i genetika.
Ranija su istraživanja pokazala postojanje više od 500 gena povezanih s pretilošću kod ljudi. Oni utječu na različite aspekte poput metabolizma inzulina, upale i distribucije masti.
Studija bez sumnje predstavlja važan korak za razumijevanje uloge indeksa tjelesne mase u patogenezi raznih bolesti i može poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja i razvoj učinkovitijih strategija prevencije i liječenja.
