Oscarom nagrađeni glumac Gene Hackman preminuo je od srčanih komplikacija i posljedica Alzheimerove bolesti nekoliko dana nakon što je njegova supruga Betsy Arakawa izgubila bitku s rijetkim hantavirusnim plućnim sindromom, potvrđeno je u petak na temelju rezultata obdukcije u saveznoj državi Novi Meksiko.
Devedesetpetogodišnji Hackman i njegova 64-godišnja supruga pronađeni su mrtvi 26. veljače u svom domu u Santa Feu, u odvojenim prostorijama. Uz njih je preminuo i jedan od njihovih pasa, koji je pronađen u transportnom kavezu, vjerojatno zbog gladi. Prema službenim podacima, Arakawa je preminula oko 11. veljače, dok je Hackman umro 18. veljače. Zbog uznapredovale Alzheimerove bolesti, od koje je bolovao, pretpostavlja se da Hackman nije bio svjestan smrti svoje supruge.
Život u osami posljednjih godina
Hackman i Arakawa bili su dugogodišnji stanovnici Santa Fea, gdje su živjeli povučeno, sve rjeđe viđeni u javnosti kako se Hackmanovo zdravlje pogoršavalo. U svojoj bogatoj karijeri Hackman je ostvario preko 80 filmskih uloga, uključujući kultne izvedbe u filmovima Francuska veza i Unforgiven, za koje je osvojio prestižne nagrade.
Hantavirusna infekcija – rijetka, ali smrtonosna
Hantavirusna infekcija je virusna bolest koja se širi s glodavaca na ljude, prvenstveno putem njihovog urina, izmeta i sline. Zaraženi glodavci ne pokazuju simptome bolesti, ali mogu prenositi virus kroz čestice koje se šire zrakom i ulaze u ljudski dišni sustav. Infekcija može dovesti do ozbiljnih problema s plućima (hantavirusni plućni sindrom - HPS) ili bubrezima (hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom - HFRS), prema HeMED-u.
Početni simptomi hantavirusne infekcije uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, a mogu biti praćeni kašljem, otežanim disanjem ili problemima s bubrezima. Plućni sindrom može dovesti do nakupljanja tekućine u plućima i zatajenja dišnog sustava, dok hemoragijska groznica može uzrokovati ozbiljne komplikacije poput unutarnjih krvarenja i zatajenja bubrega. Smrtnost varira ovisno o soju virusa, ali kod plućnog sindroma može dosegnuti i 50 %.
Hantavirus se prenosi kada ljudi udahnu čestice virusa koje nastaju iz osušenog izmeta, urina ili sline zaraženih glodavaca. Najčešći načini zaraze uključuju čišćenje skladišta, garaža i podruma gdje su glodavci prisutni. Rijetko, virus se može prenijeti i izravnim kontaktom sa zaraženim glodavcima ili njihovim izlučevinama.
Bolest nije prenosiva s čovjeka na čovjeka, a najveći rizik od zaraze imaju ljudi koji često borave na područjima gdje obitavaju zaraženi glodavci, poput skladišta, vikendica ili ruralnih područja. Preventivne mjere uključuju održavanje higijene, deratizaciju i nošenje zaštitnih maski prilikom čišćenja potencijalno kontaminiranih prostora.
Dijagnosticiranje hantavirusne infekcije uključuje krvne pretrage koje mogu potvrditi prisutnost virusa. Liječenje je uglavnom simptomatsko i podrazumijeva potporne mjere poput terapije kisikom i održavanja krvnog tlaka kod plućnog sindroma, dok se kod bubrežnog sindroma može koristiti dijaliza i antivirusni lijek ribavirin.
Iako se radi o rijetkoj bolesti, ona nosi visoku smrtnost, a oporavak može trajati tjednima ili čak mjesecima. Ljudi koji prežive teže oblike hantavirusne infekcije često se suočavaju s dugotrajnim posljedicama poput oštećenja plućne ili bubrežne funkcije.
Iako su slučajevi hantavirusa relativno rijetki, bolest je izrazito opasna zbog brzog napredovanja i visoke smrtnosti. Prema podacima HeMED-a, u prosjeku između 38 % i 50 % oboljelih od hantavirusnog plućnog sindroma ne preživi, dok je smrtnost kod hemoragijske groznice nešto niža, ali i dalje značajna. Osobe koje prežive mogu se suočiti s dugotrajnim posljedicama, uključujući kronične probleme s plućima i bubrezima.
Alzheimerova bolest – tihi neprijatelj
Alzheimerova bolest, progresivna neurodegenerativna bolest, pogađa milijune ljudi diljem svijeta, uključujući mnoge poznate osobe poput Hackmana. Simptomi uključuju gubitak pamćenja, poteškoće u komunikaciji i dezorijentaciju, a kako bolest napreduje, pacijenti postaju nesposobni prepoznati čak i najbliže članove obitelji. Bolest značajno narušava kvalitetu života i često vodi do potpune ovisnosti o tuđoj njezi. Iako ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, rana dijagnoza i terapije mogu usporiti njezin napredak i poboljšati kvalitetu života oboljelih.
Tragičan slučaj Genea Hackmana i njegove supruge još je jedan podsjetnik na ozbiljnost ovih bolesti i važnost preventivnih mjera, bilo da se radi o zaštiti od virusnih infekcija ili ranom prepoznavanju simptoma neurodegenerativnih oboljenja, jer pravodobna skrb može spasiti živote.
