Gdje je stala seksualna revolucija u Hrvatskoj? Kako učimo o seksu?

Uz navedeno, nedostatak informacija mogli bismo pripisati obrazovnom sustavu koji mlade ne uči dovoljno o spolnosti, kontracepciji te općenito o seksualnom i reproduktivnom zdravlju. Mladi u Hrvatskoj u spolne odnose stupaju u prosjeku oko 16. godine. Zabrinjavajuće je da svaki peti od njih nikad ne koristi kontracepciju. Riječ je o podacima iz istraživanja koje je provela Udruga roditelja 'Korak po korak' na uzorku od 400-tinjak roditelja i 150 mladih korisnika portala Maloljetni-roditelji.net. 

Gdje mladi danas traže informacije?

Drugo istraživanje iste udruge, vezano uz komunikaciju roditelja i djece na temu seksualnosti, pokazalo je da čak 76 posto djece informacije o spolnosti i zaštiti uglavnom traži na internetu. Navedeno istraživanje ujedno pokazuje kako 77 posto roditelja smatra da se u školi nedovoljno obrađuje tema seksualnosti i odgovornog spolnog ponašanja. 

Sve ovo ostavlja dojam kako mladi nemaju mogućnost pronaći prave odgovore na važna pitanja. Iako je tema spolnog odgoja danas prilično kontroverzna, njegovo uvođenje u školski sustav pojavilo se kao potreba još 70-ih godina prošlog stoljeća. Drugim riječima, roditelji čija djeca za informacijama tragaju po bespućima interneta pripadaju generaciji koja je o ovim važnim temama trebala učiti u školi.

Foto: Guliver/Shutterstock

Prvi udžbenik za spolni odgoj

Prije nego što je spolni odgoj tijekom 1970-ih i 1980-ih uveden u škole u Zapadnoj Europi, došlo je do određenih društvenih promjena koje su bile poticaj za takvu reformu. Riječ je prije svega o razvoju pouzdanih metoda kontracepcije, ozakonjenju pobačaja u određenim zemljama i 'seksualnoj revoluciji'. Na neki način je pitanje spolnosti tada odvojeno od tema vezanih uz reprodukciju. Isto tako, stavljen je veći naglasak na zaštitu od spolnih bolesti.

Njemačka je spolni odgoj u škole uvela 1968., a Austrija i Danska 1970. godine. U Nizozemskoj i Švicarskoj spolni odgoj je krenuo 1970-ih. U Hrvatskoj se kao temelj uvođenja spolnog odgoja u obrazovni sustav smatra udžbenik za seksualni odgoj koji je tiskan u Jugoslaviji 1965. godine. Autor je bio Marijan Košiček, koji je napisao i priručnik za nastavnike, tiskan 1973. godine. Košiček je radio kao seksualni terapeut, a pri pisanju udžbenika i priručnika je slijedio načela seksologije. Riječ je o znanosti koja proučava probleme seksa i spolnih odnosa, ali se ujedno bavi morfološkim, fiziološkim i psihološkim značajkama reprodukcije.

Jedan sat tjedno za spolni odgoj

Kasnih 60-ih spolni odgoj je eksperimentalno uveden u neke zagrebačke osnovne škole. Za njega je bio predviđen jedan sat tjedno. Zanimljiv je bio sadržaj programa koji je uveden u školskoj godini 1973./1974. Prema njemu su se u svakom razredu obrađivale teme iz točno određenog područja i to prema sljedećem planu:

• Prvi razred: tema 'Rodila me majka'
• Drugi i treći razred: 'Razlika između žene i muškarca' i 'Začeće'
• Četvrti razred:  'Menstruacija' i 'Rast i razvoj tijela'. 
• Peti razred: 'Psihosomatske karakteristike puberteta'
• Šesti razred: 'Položaj djeteta u porodici'
• Sedmi razred: 'Zadovoljenje nagona' i 'Biološke i socijalne potrebe čovjeka'
• Osmi razred: 'Ljubav između osoba suprotnog spola', 'Sretan brak i porodica', 'Trudnoća i porod' i 'Naličje spolnog života s posebnim osvrtom na spolne bolesti i kontracepciju'

Osim navedenog udžbenika i priručnika za nastavnike, kao nastavna sredstva poslužila su dva kratkometražna filma o porođaju i začeću. Nažalost, unatoč velikom interesu učenika i učenica, na kraju se odustalo od cjelovitog spolnog odgoja te je on uklopljen u nastavni sadržaj ostalih predmeta.

Gdje su druge europske zemlje, a gdje Hrvatska?

Uvođenje spolnog odgoja nastavilo se i u posljednjem desetljeću prošlog stoljeća, ali i nakon 2000. Spolni odgoj su u svoj obrazovni sustav uvele Francuska i Velika Britanija, a zatim postepeno i zemlje južne Europe, poput Portugala i Španjolske. Čak i u Irskoj, u kojoj su protivničke struje bile jake, spolni odgoj je 2003. godine postao obveznim predmetom u osnovnim i srednjim školama. Prema mišljenju stručnjaka Europske unije, program spolnog odgoja najbolje provode nordijske zemlje, zemlje Beneluksa, Francuska i Njemačka. Primjerice, na predavanjima u Danskoj svoja iskustva dijele seksualne radnice, homoseksualne osobe i HIV pozitivne osobe. U Nizozemskoj seksualni odgoj počinje već u dobi od četiri godine.

U Hrvatskoj je tema spolnog odgoja još uvijek 'kontroverzna' i 'škakljiva', pogotovo u posljednje vrijeme. Diskusije o spolnom odgoju u osnovnim i srednjim školama započete su početkom 2000-ih godina. Spolni odgoj je trebao biti uveden eksperimentalno u školskoj godini 2012./2013. i to kao dio programa zdravstvenog odgoja. Na satovima su se u sklopu 4. modula zdravstvenog odgoja trebale obrađivati teme iz spolne i rodne ravnopravnosti te odgovornog spolnog ponašanja. Plan i program zdravstvenog odgoja može se pročitati ovdje. 

Foto: Guliver/Shutterstock

Provođenje programa nije zamišljeno u sklopu zasebnog školskog sata, već je gradivo trebalo biti uklopljeno u satove razrednika, biologije te tjelesne i zdravstvene kulture. Početkom ožujka 2013. objavljeni su radni materijali samo za provođenje nastave na satu razrednika. U svibnju 2013. godine Ustavni sud je ipak odlučio ukinuti program zdravstvenog odgoja, s obrazloženjem kako država nije na odgovarajući način uskladila sadržaj programa s ustavnim pravom i slobodom roditelja u odgoju djece. U isto vrijeme se vodila žestoka rasprava o spolnom odgoju i to između konzervativnih i liberalnih udruga te drugih skupina društva. U travnju 2014. godine krenule su najave kako će se kao zaseban predmet od šestog razreda osnovne škole uvesti i građanski odgoj. Od toga se odustalo, a provođenje zdravstvenog odgoja se zadržalo unutar 12 sati razredne zajednice.

Savjetovališta za mlade

Savjetovališta u Zagrebu su postojala od 1964. godine i imala su vrlo važnu ulogu jer su mlade žene mogle doći na besplatan pregled ili po savjet i bez uputnice. U novijoj hrvatskoj povijesti to se promijenilo pa su djevojke morale imati uputnicu i ići u savjetovalište najbliže mjestu stanovanja. Ipak, pozitivni pomaci postoje jer je od 2004. godine u sklopu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' aktivno Savjetovalište za mlade.

Ono djeluje izvan sustava zdravstvene zaštite. Kroz njega se učenicima i studentima koji borave u Zagrebu daje mogućnost savjetovanja o spolnim odnosima, odgovarajućoj zaštiti i reproduktivnom zdravlju. Godišnje se u savjetovalište prijavi od 350 do 400 novih mladih žena, ali i stotinjak parova. Kako navodi Kristina Klanfar iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar', u savjetovalište se mjesečno javi oko 1500 mladih te izvede 750 ginekoloških pregleda. Time se pospješuje rano otkrivanje i liječenje infekcija i bolesti. Ujedno se radi i na promicanju odgovornog spolnog ponašanja i informiranju o primjerenim metodama i sredstvima kontracepcije. Ipak, postavlja se pitanje jesu li savjetovališta dovoljna i kome se mogu obratiti pripadnici ostalih skupina poput učenika koji nisu iz Zagreba.