Frontotemporalna demencija (FTD) čini do 10% demencija. Karakteristična dob nastanka je tipično mlađa dob (55 do 65 godina) nego kod Alzheimerove bolesti. Glumac Bruce Willis već se povukao iz svijeta glume zbog afazije, a sada je dobio i točnu dijagnozu - frontotemporalna demencija.
Prošlog svibnja je Bruce Willis ostavio glumačku karijeru zbog posljedica afazije. Radi se o gubitku ili poremećaju govora, govornog izražavanja ili razumijevanja koji dolazi kao posljedica oštećenja mozga, točnije centra za govor. U novom priopćenju je njegova obitelj objavila kako je glumcu dijagnosticirana frontotemporalna demencija.
Objašnjavaju kako je Bruceova afazija samo jedan od simptoma demencije te da je takva dijagnoza bolna za cijelu obitelj, no ipak donosi malo olakšanja kada znaju o čemu se točno radi. "Frontotemporalna demencija je opaka bolest za koju većina nas nije nikada čula, a može pogoditi bilo koga. FTD je najčešći oblik demencije kod osoba mlađih od 60 godina i zato što dijagnoza može potrajati godinama, velike su šanse da je prisutnija nego što smo svjesni", stoji u priopćenju. Navode i kako trenutno nije poznata terapija za ovu vrstu demencije te da se nadaju da će se to promijeniti kroz narednih nekoliko godina. "Kako Bruceova bolest napreduje, nadamo se da će medijska pozornost pomoći u širenju svjesnosti o ovoj vrsti bolesti za koju je potrebno provesti još mnogo istraživanja", zaključili su.
Priopćenje je objavljeno na stranici organizacije AFTD koja podiže svijest o ovoj bolesti, a u potpisu stoje imena supruge Emme Heming, bivše supruge Demi Moore te kćeri Rumer, Scout, Tallulah, Mabel i Evelyn.
Frontotemporalna demencija je čest oblik demencije, no manje poznat javnosti
Demencija je progresivni poremećaj kognitivnih funkcija ili postupno slabljenje mentalnih sposobnosti. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova demencija koja se javlja u preko 50 % slučajeva u starijoj životnoj dobi. Postoji još nekoliko tipova demencije kao što su vaskularna demencija, frontotemporalna te demencija Lewyjevih tjelešaca. Svega oko 10 % demencija su reverzibilne i važno ih je na vrijeme prepoznati i liječiti. Demencije mogu biti i neurodegenerativni poremećaji koji su posljedica nekog drugog patološkog stanja, primjerice alkoholizma ili tumora na mozgu. Relativno često demencija se javi i u uznapredovalim stadijima Parkinsonove bolesti. Bolesnici mogu imati jedan tip demencije ili miješanu demenciju.
Prema znanstvenom radu objavljenom u Neurologia Croatica frontotemporalna demencija (FTD) je najčešći oblik demencije s ranim početkom. Prije 65. godine života se ispoljava u nekoliko različitih varijanti: kao semantička demencija, progresivna nefluentna afazija te ponašajni oblik FTD. Javljanje niza psihijatrijskih i ponašajnih simptoma koji su ključna obilježja ove demencije dok pamćenje duže vrijeme ostaje sačuvano čest su razlog psihijatrijskih bolničkih liječenja oboljelih osoba uz rizik neprepoznavanja FTD.
MSD priručnik navodi kako FTD zahvaća osobnost, ponašanje i obično jezičnu funkciju (sintaksu i fluentnost) više, a pamćenje manje nego Alzheimerova bolest. Simptomi su najčešće teškoće održavanja apstraktnog razmišljanja i pažnje, a odgovori postaju dezorganizirani. Dok je orijentacija očuvana, prisjećanje može biti otežano. Oboljeli imaju poteškoće u izvršavanju zadataka određenim redoslijedom, a dio oboljelih razvije bolest motornog neurona s generaliziranom mišićnom atrofijom, slabosti, fascikulacijama, bulbarnim simptomima (npr. disfagija, disfonija, poteškoće kod žvakanja) i ima povećan rizik od aspiracijske pneumonije i rane smrti. Također se često kod osoba s FTD-om javlja impulzivnost, gube se socijalne inhibicije te smanjuje briga o osobnoj higijeni. Dio oboljelih ima takozvani Klüver–Bucyev sindrom koji uključuje emocionalnu zatupljenost i hiperseksualnost.
Iako ne postoji lijek za frontotemporalnu demenciju, pravodobno dijagnosticiranje FTD-a, liječenje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina, antipsihoticima i galantaminom su se pokazali kao najbolja opcija za ublažavanje simptoma.
