Najmanje 85.000 žena i djevojaka ubijeno je diljem svijeta 2023. godine, a većinu su ih ubile bliske osobe - rođaci ili partneri, pokazuju podaci koje je UN objavio u ponedjeljak, nazivajući to "alarmantnom razinom" femicida.
"Dom je i dalje najopasnije mjesto za žene" pošto su 60 posto njih bile žrtve "supružnika ili drugih članova obitelji", navodi se u izvješću bečkog Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) i tijela UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena UN Women.
To znači da 140 žena biva ubijeno svakoga dana ili jedna svakih 10 minuta.
Fenomen "koji prelazi granice, pogađa sve društvene kategorije i dobne skupine", pri čemu su Karibi, Srednja Amerika i Afrika najviše pogođene regije.
Na američkom kontinentu i u Europi femicide uglavnom počini partner, dok su u ostatku svijeta najčešće u pitanju članovi obitelji.
Mnoge žrtve prijavile su fizičko, seksualno ili psihičko nasilje prije smrti, prema podacima dostupnim u određenim zemljama.
“To sugerira da su se mnoga ubojstva mogla izbjeći”, naglašava izvješće, na primjer “sudskim mjerama zabrane”.
U regijama gdje je moguće utvrditi taj trend, stopa femicida je stagnirala ili tek neznatno opala od 2010. godine, pokazujući da je ovaj oblik nasilja "ukorijenjen u praksama i normama" i da ga je teško iskorijeniti, napominje UNODC koji je analizirao podatke prikupljene u 107 zemalja.
Unatoč naporima koji se poduzimaju u nekoliko zemalja, "femicidi su i dalje na alarmantnoj razini", primjećuju autori.
Ali "to nije neizbježno", prema riječima direktorice UN Women, Sime Bahousa, citirane u priopćenju za javnost, koja poziva zemlje da pooštre zakone.
U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena zlostavljana
Nasilje nad ženama, djevojkama i djevojčicama jedan je od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava na svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da otprilike jedna od tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, dok podaci za Hrvatsku pokazuju da je svakih 15 minuta jedna žena izložena nasilju, istaknuli su iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).
“Žrtve nisu samo žene, već je i gotovo četvrtina djevojaka u dobi između 15 i 19 godina doživjela seksualno i/ili fizičko nasilje u adolescentskim vezama. Nasilje se dodatno intenzivira na internetu i društvenim mrežama, gdje je gotovo 77 posto žena i djevojčica doživjelo neki oblik uznemiravanja”, napomenuli su.
Upozorili su i da se mlade u okviru obrazovnog sustava ne podučava kako prepoznati i reagirati na nasilje, zaštiti se ili pomoći i pružiti podršku žrtvama. Ne razgovara se, kažu, ni o tome kako izgraditi kvalitetne, ravnopravne veze.
“Stoga CESI, uz podršku udruga i brojni stručnjakinja i stručnjaka, već godinama zagovara uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u škole, koja će učenicama i učenicima približiti temu i doprinijeti suzbijanju rodno utemeljenog i seksualnog nasilja”, rekla je stručna suradnica udruge CESI Nataša Bijelić.
Iz Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja istaknuli su da je njihova besplatna i anonimna 116 006 linija dostupna 24 sata dnevno svim danima, uključujući vikendom, blagdanima i praznicima.
Ta je linija, prema prikupljenoj statistici, od 2013. primila više od 18 500 poziva, a 60 posto poziva godišnje odnosi se na rodno uvjetovano nasilje, tj. nasilje gdje su najčešći počinitelji bivši ili sadašnji partneri te članovi obitelji, a najčešće žrtve su žene.
Žene čine 70 posto pozivatelja, koje su i najčešće žrtve nasilja u obitelji, prijetnji, silovanja i nametljivog ponašanja. Linija prima pozive iz svih dijelova Hrvatske, čime je prepoznata kao sigurno i pouzdano mjesto podrške, poručili su i naglasili svaki poziv na 116 006 liniju korak prema oporavku i promjeni.
“Ovog Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama podsjetimo sve da nitko ne mora prolaziti kroz teške trenutke sam – podrška postoji. Za nasilje nema opravdanja”, poručili su iz Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja.
Svaka treća žena u Europskoj uniji bila žrtva nasilja
Trećina žena u Europskoj uniji doživjela je nasilje kod kuće, na poslu ili u javnosti, pokazuje istraživanje koje su proveli statistički ured Eurostat, Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) i Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE).
"U Europi ima oko 229 milijuna žena", rekla je Sirpa Rautio, direktorica Agencije za temeljna prava (FRA), jednog od tijela EU-a koje stoji iza studije, na konferenciji za novinare u Bruxellesu.
"Trećina njih bila je šamarana, udarana, šutirana, silovana ili im je prijećeno takvim nasiljem”, rekao je Rautio.
Nešto više od četvrtine žena u Hrvatskoj, odnosno 25,3 posto, navelo je da su doživjele prijetnje, fizičko i/ili seksualno nasilje.
U Hrvatskoj je 12,7 posto žena reklo da je doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje od intimnog partnera, a njih 28,1 posto navelo je da je pretrpjelo psihičko nasilje i/ili seksualno nasilje, što su nešto bolji podaci u odnosu na europski prosjek. Osim toga, 18,7 posto žena u Hrvatskoj navelo je da su pretrpjele navedene oblike nasilja od osoba koje nisu bili njihovi intimni partneri.
No u kategoriji seksualnog uznemiravanja na poslu, žene u Hrvatskoj su iznad europskog prosjeka. Njih 36,4 posto navelo je da ih se seksualno uznemiravalo na radnom mjestu, dok je na razini EU-a taj postotak 30,8 posto.
Istraživanje nasilja nad ženama u Europskoj uniji predstavljeno u ponedjeljak nije pokazalo napredak u proteklom desetljeću, piše njemačka novinska agencija dpa.
Nasilje nad ženama često ostaje nevidljivo jer tek svaka četvrta žena prijavljuje incident nadležnim tijelima - policiji, socijalnoj ili zdravstvenoj službi, pokazuje istraživanje EU-a o rodno uvjetovanom nasilju koje se provodilo od rujna 2020. do ožujka 2024.
Anketirane su žene u dobi od 18 do 74 godine diljem Europske unije. Istraživanje obuhvaća iskustva fizičkog, seksualnog i psihičkog nasilja, uključujući obiteljsko i nepartnersko nasilje te iskustva seksualnog uznemiravanja na poslu.
Svaka treća žena u EU-u doživjela je fizičko nasilje, seksualno nasilje ili prijetnje u odrasloj dobi.
Svaka šesta žena u EU-u bila je žrtva seksualnog nasilja, uključujući silovanja, u odrasloj dobi.
Mnoge žene ne žive u sigurnom domu: svaka peta žena bila je suočena s fizičkim ili seksualnim nasiljem partnera, rođaka ili drugog člana kućanstva.
Svaka treća žena bila je seksualno uznemiravana na poslu. Među mlađim ženama je to izraženije, odnosno dvije od pet žena doživjele su seksualno uznemiravanje na radnom mjestu.
Većina žena koje su doživjele nasilje o tome su razgovarale s njima bliskom osobom, ali tek se svaka peta obratila zdravstvenoj ustanovi ili pružatelju socijalnih usluga, a svaka osma je prijavila incident policiji.
"Danas je Eurostat, u suradnji s FRA i EIGE, objavio rezultate istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju na razini EU-a. Statistički podaci o često skrivenom fenomenu rodno uvjetovanog nasilja temelje se na rigoroznim metodama prikupljanja podataka u članicama EU-a, što ovu statistiku čini pouzdanim temeljem za podizanje javne svijesti i političko djelovanje. Eurostat zahvaljuje svima koji su hrabro, sigurno i anonimno podijelili svoja iskustva s anketarima", rekla je ravnateljica Eurostata Mariana Kotzeva.
Šefica Agencije EU-a za temeljna prava Sirpa Rautio rekla je da "ne postoje sigurni prostori za žene, bez nasilja i uznemiravanja".
"Još 2014. godine, s prvim istraživanjem o nasilju nad ženama u EU-u, FRA je otkrila u kojoj mjeri žene doživljavaju nasilje svakodnevno i posvuda. Desetljeće kasnije, nastavljamo svjedočiti istim šokantnim razinama nasilja koje pogađaju svaku treću ženu. Stope nasilja nad ženama i dalje su previsoke", upozorila je Rautio.
Ravnateljica EIGA-e Carlien Scheele naglasila je da je "nasilje nad ženama ukorijenjeno u kontroli, dominaciji i nejednakosti", ali da ima načina da se više žena ohrabri da prijave nasilje.
"Kad se rodna perspektiva integrira u mjere prevencije, službe i tijela, tada možemo očekivati da će više žena istupiti, vjerujući da će dobiti nužnu podršku. Jer svaka žena ima pravo biti sigurna - posvuda", rekla je Scheele.
Prema studiji obiteljskog nasilja nad ženama najviše je u Mađarskoj, gdje se radi o 29 posto odraslih žena, te u Rumunjskoj (26,8 posto).
Najveće stope seksualnog uznemiravanja na poslu zabilježene su u Švedskoj (55,4 posto), Finskoj (53,7 posto), Slovačkoj (53 posto) i Luksemburgu (52,9 posto), prenosi dpa.
