Prestanete li piti kavu samo dva tjedna, mogli biste postati manje impulzivni i osjećati manje stresa, a prelazak na beskofeinsku kavu mogao bi poboljšati san i pamćenje.
U novoj studiji istraživači su pratili 62 zdrave odrasle osobe kako bi ispitali kako kava utječe na tijelo i mozak. Sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine: 31 redovitih konzumenata kave i 31 osoba koje kavu uopće ne piju.
Na početku istraživanja svi su ispitanici dali uzorke krvi, urina i stolice te ispunili upitnike o raspoloženju i ponašanju, kao i testove pamćenja i kognitivnih sposobnosti.
Redovitim konzumentima kave zatim je naloženo da potpuno prestanu piti kavu na dva tjedna. Nakon toga su nasumično raspoređeni da sljedeća 21 dana piju ili kavu s kofeinom ili kavu bez kofeina. Istraživači su uspoređivali promjene tijekom faze odvikavanja i ponovnog uvođenja kave, navodi Daily Mail.
Pokazalo se da su redoviti kavopije u početku bili impulzivniji i emocionalno reaktivniji od osoba koje ne piju kavu. No nakon dvotjednog odvikavanja ti su se pokazatelji smanjili. Kada je kava ponovno uvedena, učinci su se razlikovali ovisno o vrsti: oni koji su pili kavu s kofeinom prijavili su manju anksioznost i psihičku nelagodu, dok su oni koji su pili bezkofeinsku kavu primijetili bolji san, više tjelesne aktivnosti i poboljšano pamćenje.
Studija, objavljena u Nature Communications, sugerira da kava djeluje na tijelo i mozak na načine koji nadilaze sam učinak kofeina. Uz bihevioralne promjene, znanstvenici su otkrili da redoviti konzumenti kave imaju znatno drugačiji crijevni mikrobiom od osoba koje ne piju kavu. Neki obrasci bakterija počeli su se vraćati na razine slične onima kod nekonzumenata nakon dvotjednog odvikavanja, a ponovno uvođenje i kofeinske i bezkofeinske kave ponovno je mijenjalo mikrobiom. To upućuje na to da dio učinaka kave potječe od biljnih spojeva poput fenolnih kiselina, a ne samo od kofeina.
Istraživači su uočili i utjecaj na upalne procese. Redoviti kavopije imali su niže razine C-reaktivnog proteina, markera upale, te više razine IL‑10, protuupalne molekule. Tijekom odvikavanja neki su se upalni markeri povisili, a nakon ponovnog uvođenja kave ponovno su se smanjili — i kod kofeinske i kod bezkofeinske verzije.
Ipak, znanstvenici naglašavaju da studija ne dokazuje da kava izravno poboljšava zdravlje, pamćenje ili osobnost. Uzorak je bio malen, a sudjelovalo je samo 62 osobe. Ranija istraživanja povezivala su umjeren unos kave s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, bolesti jetre i određenih srčanih bolesti, ali kava kod osjetljivih osoba može pogoršati anksioznost, lupanje srca i san, osobito ako se pije u velikim količinama ili kasno tijekom dana.
Znanstvenici ističu da su potrebna veća istraživanja kako bi se utvrdilo pretvaraju li se uočene mikrobne promjene u dugoročne zdravstvene koristi.
