U nerazvijenim dijelovima svijeta trgovina organima je česta, a zbog upitne transplantacije bubrege na KBC-u Zagreb sumnja se na trgovinu organima.
Dvije sumnjive transplantacije bubrega obavljene 2019. godine u KBC-u Zagreb pod istragom su Hrvatske liječničke komore (HLK) i Državnog odvjetništva (DORH) na zahtjev Ministarstva zdravstva jer se sumnja na trgovinu organima. Iako je od transplantacija prošlo već tri godine, ovih dana priča s važnim dokumentima objavljena je na UNA TV. Prošli tjedan je Županijsko državno odvjetništvo za UNU potvrdilo da provodi istragu o transplantacijama od 2021. godine.
Prema informacijama koje ima UNA, iz HLK-a smatraju da je došlo do etičkih propusta u oba slučaja. Zasada nema nikakvih sankcija za odgovorne, a iz Hrvatske udruga za promicanje prava pacijenata smatraju da se potencijalno radi o prvom slučaju trgovine organima u Hrvatskoj.
Nesrodni darivatelji
Prema podacima UNE dvojici hrvatskih državljana transplantirani su organi od nesrodnih darivatelja slabijih socijalnih statusa iz Srbije i Kosova. Darivatelj Srbije bio je vozač, a drugi nekvalificirani pekar s Kosova. Prema psihološkim nalazima darivatelj s Kosova ima intelektualne sposobnosti slabijeg prosjeka, a također slabo govori i hrvatski zbog čega je koristio pomoć prevoditelja. Ipak, nakon pregleda nije bilo nikakvih naznaka da muškarac s Kosova ne bi mogao biti darivatelj.
Hrvatski državljanin koji je primio bubreg od darivatelja iz Srbije prvo se obratio KB-u Merkur iz kojeg su odbili napraviti transplantaciju. Jedan od liječnika iz KB-a Merkur rekao je za Jutarnji da u pravilu uvijek odbijaju transplantacije s nesrodnih živih darivatelja. Pristaju na transplantaciju samo kada znaju da su primatelj i donator supružnici, bilo vjenčani ili ne. KB Merkur je o slučaju obavijestio Ministarstvo zdravstva koje je zatim obavijestilo KBC Rebro gdje su na kraju izvršili transplantaciju.
Iako je transplantacija organa sa živog darivatelja u Hrvatskoj dopuštena, zakonima i podzakonskim aktima ona je vrlo strogo regulirana. Bitno je dobro pregledati darivatelja i odrediti njegove motive kako bi se smanjio rizik od trgovanja organima i kako ne bi došlo do zloupotrebljavanja darivatelja nižeg socijalnog statusa piše UNA.
Trgovina organima sve više raširena
Otkako se počelo s transplantacijom organa 1950-ih spašeno je bezbroj života, a sve bolja tehnologija omogućuje pozitivne ishode za darivatelje i primatelje organa. Ipak, potražnja za transplantacijom daleko premašuje dostupnost organa. Prema istraživanju iz 2020. procjenjuje se da legalne transplantacije pokrivaju potrebe samo 10 % svih pacijenata na listama čekanja diljem svijeta. Zbog čekanja na transplantaciju tisuće ljudi umire, a trgovina organima postaje unosan globalni fenomen.
Dvije sumnjive transplantacije bubrega u Hrvatskoj obavljene 2019. godine pod istragom su jer se sumnja na trgovinu organima
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, više od 100 zemalja donijelo je zakone koji zabranjuju ili postrožuju postojeće zakone koji zabranjuju trgovinu organima, ali procjenjuje se da se upravo trgovanim organima obavlja do 10 % operacija diljem svijeta. Profit trgovine organima se procjenjuje na između 840 milijuna dolara i 1,7 milijardi dolara godišnje. Organizacija Global Financial Integrity procjenjuje da se svake godine dogodi otprilike 12 tisuća ilegalnih transplantacija, od kojih je oko osam tisuća za bubrege, zatim za jetru, srce, pluća i gušteraču.
Cijene za organe variraju, ovisno u kojoj zemlji se kupuju. Prema nekim izvješćima cijena za bubrege u Indiji iznosi 20 tisuća dolara, u Kini 40 tisuća dolara ili više, a u Izraelu i do 160 tisuća dolara. Cijena za jetru je oko 157 tisuća dolara. Budući da darivatelj srca umire nakon transplantacije srca ono je i najskuplje, primjerice u SAD-u se može kupiti za oko milijun dolara, dok je cijena srca na Bliskom istoku 119 tisuća dolara. Kupci su obično bogate osobe iz razvijenih zemalja, a darivatelji, koji su ponekad i žrtve trgovanja ljudima, su uglavnom iz siromašnih skupina u zemljama u razvoju kao što su Pakistan i ostale zemlje Bliskog istoka, Indija te zemljama sjeveroistočne Afrike.
Prema Interpolu, poznato je da organizirane kriminalne skupine stoje iza trgovine ljudima radi organa. Organizirane kriminalne skupine profitiraju od očaja nezaposlenih, migranata, tražitelja azila i izbjeglica kako bi ih prisilile na prodaju organa. Žrtve trgovine ljudima u seksualne i radne svrhe također se nalaze u dodatnom riziku. Žrtve-darivatelji najčešće primaju manji iznos novca od onoga što je dogovoreno s regruterom ili brokerom, a u nekim slučajevima možda neće dobiti ništa od obećane isplate. Mnoge žrtve-darivatelji pretrpjele su postoperativne komplikacije i zdravstvene probleme.
