Multipli mijelom je rak koji nastaje u tipu bijelih krvnih stanica - plazma stanicama. O pojedinostima simptoma i liječenja multiplog mijeloma razgovarali smo s dr. sc. Josipom Batinićem, dr. med., specijalistom internistom, subspecijalistom hematologije, KBC Zagreb.
Zdrave plazma stanice pomažu u borbi protiv infekcija stvaranjem antitijela koja prepoznaju i napadaju klice. Kod multiplog mijeloma, karcinom plazme se akumulira u koštanoj srži i istiskuje zdrave krvne stanice. Umjesto da proizvode korisna antitijela, stanice raka proizvode abnormalne proteine koji mogu izazvati komplikacije. Liječenje multiplog mijeloma nije uvijek potrebno odmah. Ako multipli mijelom sporo raste i ne uzrokuje znakove i simptome, liječnik može preporučiti pomno praćenje umjesto neposrednog liječenja. Osobama s multiplim mijelomom kojima je potrebno liječenje na raspolaganju su brojne mogućnosti za pomoć u kontroli bolesti.
Simptomi
Znakovi i simptomi multiplog mijeloma mogu se razlikovati i u ranoj fazi bolesti, mogu izostati. Kada se pojave znakovi i simptomi, oni mogu uključivati:
- Bolove u kostima, posebno u kralježnici ili prsima
- Mučninu
- Zatvor
- Gubitak apetita
- Mentalnu izmaglicu ili zbunjenost
- Umor
- Česte infekcije
- Gubitak težine
- Slabost ili utrnulost nogu
- Pretjeranu žeđ
NIje jasno zašto nastaje multipli mijelom, ali gotovo uvijek započinje kao relativno benigno stanje koje se naziva monoklonska gamopatija neodređenog značaja. Monoklonska gamopatija neodređenog značaja, poput multiplog mijeloma, obilježena je prisutnošću M proteina - koje proizvode abnormalne plazma stanice u krvi. Međutim, u MGUS-u su razine M proteina niže i ne dolazi do oštećenja tijela.
Zbog različite prirode raka krvi, unatoč težini, to su često stanja kojih većina nije svjesna. Postoji približno 140 različitih vrsta raka krvi - glavne vrste su leukemija, limfom i multipli mijelom. Zbog složene, često rijetke prirode raka krvi, pacijenti ponekad zanemaruju simptome i izbjegavaju preglede, osobito u proteklom periodu kada je mnogima izgovor za izbjegavanje pregleda bio koronavirus. "Bitno je znati da bolesti krvi imaju puno veću smrtnost od koronavirusa", poručuju iz Hrvatskog društva za hematologiju.
Dr. sc. Josip Batinić, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije, KBC Zagreb odgovorio je na nekoliko važnih pitanja o multiplom mijelomu:
mZ: Zašto često bolest u početku nema simptome i postoje li skupine ljudi koje bi redovito trebale ići na pregled kako bi se ova i druge hematološke bolesti otkrile u ranom stadiju?
Multipli mijelom nema specifične simptome koji bi upozorili da se radi baš o mijelomu. Simptomi mogu biti umor, kostobolja, učestale infekcije što može biti uzrokovano i nizom drugih stanja i bolesti koja su puno češća od mijeloma. Kad se simptomi jave radi se o stanju bolesti kod kojeg već treba započeti liječenje. Smatra se da postoje i dva predstadija tj. faze u razvoju mijeloma u kojima postoje znakovi (markeri) mijeloma, ali nema simptoma i/ili oštećenja organa. To su asimptomatske faze mijeloma i sadašnji stav je da se bolesnike s takvim karakteristikama bolesti ne liječi. Ovu grupu bolesnika pratimo prema laboratorijskim nalazima jer postoji rizik da bolest napreduje u simptomatsku fazu. Za sada nije otkrivena grupa u općoj populaciji i/ili vanjski rizični čimbenici za koje se može reći da su potrebne redovite kontrole i aktivno traženje multiplog mijeloma. Mijelom je bolest koja se javlja u trećoj životnoj dobi (najčešće oko 67 godine života) pa se može reći da kod starijih osoba, osobito ukoliko postoje simptomi poput gore navedenih, a ne nalazi se jasan uzrok tegoba, treba posumnjati i na multipli mijelom.
mZ: Kako nastaju „rupe“ u kostima kod dijagnoze multiplog mijeloma i je li to uzrok fizičke boli?
„Rupe“ u kostima nastaju zbog sposobnosti zloćudnih plazma stanica (mijelomskih stanica) da potiču aktivnost stanica koje se zovu osteoklasti. Osteoklasti su normalne stanice zadužene za razgradnju kosti čime se uklanja stara kost i omogućuje nastanak nove. Taj proces je u zdravih ljudi uravnotežen. Kod bolesnika s multiplim mijelomom, zloćudne plazma stanice aktiviraju osteoklaste više nego što je potrebno te nastaje neravnoteža tj. više kosti se razgrađuje nego što se uspijeva stvoriti nove što onda dovodi do nastanka „rupa“. To može biti uzrok boli, osobito ukoliko tako oslabljena kost pukne te nastane prijelom kosti. To se najčešće događa u kralješcima. Kako pored kralježaka izlaze živci i kralježničke moždine, oni često budu pritisnuti uslijed puknuća kralješka, što onda uzrokuje bolove.
mZ: Što je sve potrebno poduzeti kako bi se oboljelom ublažile patnje i komplikacije?
Ukratko sve što dovodi do smanjenja patnje. Osnovno je liječenje multiplog mijeloma tj. liječenje primarnog uzroka patnje, boli, komplikacija i sl. Danas koristimo vrlo uspješne kombinacije lijekove kojima kod gotovo svih bolesnika postižemo kontrolu bolesti. Liječenje boli se bazira na primjeni lijekova protiv bolova (analgetika). I za to postoji niz lijekova koji se koriste sami ili u kombinaciji jedini s drugima. Ukoliko su bolovi uzrokovani prijelomom kosti moguće su i kirurške tehnike liječenja.
mZ: Što bolesnici s dužim preživljenjem s multiplim mijelom mogu poduzeti kako bi imali kvalitetniji život?
Kvaliteta života i/ili njezino poboljšanje je usko vezano s liječenjem multiplog mijeloma. Stavljanjem bolesti pod kontrolu smanjujemo ili uklanjamo rizik nastanka novih komplikacija ili tegoba. Za kvalitetu života vrlo je važna kontrola boli, ako postoje/zaostanu bolovi te je stoga važno da se prilagodi i pronađe prava i učinkovita analgetska terapija. Vrlo je važna i fizikalna terapija i tjelovježba prilagođena dobi, stanju bolesnika i koštanog sustava. Ona također doprinosi smanjenju boli, ali vraća pokretljivost i samostalnost bolesniku ukoliko je bila narušena. Osim ovih mjera vezanih uz liječenje bolesti i fizički aspekt, vrlo je važna i psihološka potpora. U tome važnu ulogu ima potpora obitelji, ali i cijelog društva. Danas postoje grupe oboljelih od raznih bolesti pa tako i od multiplog mijeloma. Ukoliko je potrebno može se osigurati i pomoć profesionalnog psihologa.
