Ključ sreće mogao bi biti u smanjenju potrošnje i vođenju jednostavnijeg života, sugeriraju znanstvenici.
Znanstvenici sa Sveučilišta Otago otkrili je da su ljudi sretniji i zadovoljniji kada usvoje održivi način života i odupru se iskušenjima konzumerizma.
Istraživanje provedeno na više od 1000 Novozelanđana pokazalo je da predanost "dobrovoljnoj jednostavnosti" poboljšava dobrobit pružajući više mogućnosti za osobnu interakciju i društvenu povezanost. Također se pokazalo da su žene sklonije usvajanju jednostavnog života od muškaraca, iako autori studije kažu da je potrebno više istraživanja kako bi se razumjelo zašto.
Svi sudionici imali su prosječnu dob od 45 godina i prosječan godišnji prihod kućanstva od 50 000 dolara (oko 25 010 eura). Koautorica istraživanja, izvanredna profesorica Leah Watkins, rekla je da, unatoč tome što potrošačka kultura promiče sreću kao nešto što se obično povezuje s visokim prihodima i mogućnošću kupnje skupih i luksuznih materijalnih dobara, njihovo istraživanje pokazuje suprotno.
"Istraživanje jasno pokazuje da stavovi i iskustva materijalističkih pristupa životu ne vode do povećanja sreće ili blagostanja. Niti vode do održive potrošnje potrebne za zdravlje planeta“, rekla je Watkins. Istaknuto je kako jednostavniji način života dovodi do većeg uključenosti zajednice i većeg osjećaja značenja za sudionike.
"Izravna predanost materijalnoj jednostavnosti nije ono što vodi blagostanju, već ispunjenje psiholoških i emocionalnih potreba koje proizlazi iz odnosa, društvene povezanosti, uključenosti u zajednicu i osjećaja smislenog života", rekao je koautor profesor Rob Aitken.
"U svijetu u kojem se vjenčanja milijardera tretiraju kao državni događaji, a privatne jahte su novi statusni simboli, dobrovoljna jednostavnost nudi tihu, snažnu kontranaraciju - onu koja cijeni dovoljnu vrijednost nad viškom, povezanost nad potrošnjom i smisao nad materijalizmom."
Istraživanje Harvard Study of Adult Development prethodno je sugeriralo da su bliski odnosi koji se održavaju tijekom vremena ključ ljudske sreće. Studija prati živote više od 1000 ljudi više od 85 godina kako bi otkrila trendove u zdravom starenju.
Voditelj tima s Harvarda, dr. Robert Waldinger, prethodno je za The Independent izjavio: "Najsretniji su oni koji su pazili da ostanu u kontaktu s prijateljima, viđali su se s prijateljima, obitelji, u usporedbi s ljudima koji su možda imali savršeno dobre odnose koji su jednostavno nestali zbog zanemarivanja." Rekao je da su čak i male stvari poput slanja poruke ili poziva dobri načini za održavanje kontakta i veza koje su ključne za sreću.
