Može li terapija kojom se propisuje posjet muzeju utjecati na poboljšanje ishoda određene bolesti učinkovitije od tableta? U velikom broju slučajeva odgovor je potvrdan.
Prije desetak godina britanski su liječnici isprobali sličan eksperimentalni pristup, propisujući razne društvene aktivnosti, a danas istu metodu isprobavaju i primjenjuju i liječnici iz Kanade, Belgije i Francuske, omogućujući pacijentima besplatan posjet muzejima kao terapiju protiv stresa, depresije i ostalih mentalnih poremećaja jer, čini se, takvi posjeti smanjuju posljedice traume, usporavaju kognitivno propadanje i pozitivno utječu na opću dobrobit.
Pionirski pothvat britanskih liječnika
Britanski liječnici su pionirski prije desetak godina krenuli u ”propisivanje” raznih društvenih i kulturnih aktivnosti umjesto klasičnih lijekova u svrhu poboljšanja pacijentova zdravlja. I takav je pristup danas postao konstanta u sklopu državno financirane Nacionalne zdravstvene službe (NHS).
Britanija je prva započela s “muzejima na recept”, u sklopu trogodišnjeg projekta pokrenutog godine 2014. Nagrađivani pilot projekt u početku je bio namijenjen starijim osobama koje su, kako se vjeruje, prilično društveno izolirane. ”Recepti” su se pokazali vrlo učinkovitima s obzirom na to da su posjeti umjetničkim galerijama i muzejima već neko vrijeme čvrsto upisani u britanski zdravstveni sustav s mjerljivim učinkom.
Propisivanje ovakvih recepata rezultiralo je i s do 37 posto manje posjeta liječniku te s 27-postotnim smanjenjem broja prijema u bolnice, podaci su britanske Udruge za zdravlje i dobrobit kroz kulturu, nacionalne mreže kreativnih zdravstvenih inicijativa iz 2023.
Od Montreala do Belgije i Francuske
Britanski su primjer slijedili kanadski liječnici. Prvi su posjete Muzeju lijepih umjetnosti (MMFA) godine 2018. počeli propisivati montrealski liječnici. Svaki liječnik može izdati do 50 recepata godišnje i sve pokriva zdravstveno osiguranje.
Studije lokalnog laboratorija AgeTeQ pokazale su da su kvaliteta života i mentalna dobrobit pacijenata koji dolaze po takav recept mjerljivo više u odnosu na ostalu populaciju.
Koncept je brzo dobio još pristaša. Bruxelles je sa sličnim programom započeo 2021., kada je 33 liječnika krenulo s ”propisivanjem” pet muzeja. Danas je u gradski projekt uključeno više od 10 muzeja i 18 medicinskih ustanova, a troškove ulaznica za briselske muzeje pokriva grad Bruxelles.
U Francuskoj se zamisao provodi širom zemlje – od Rennesa u Bretanji do Azurne obale. U Nici recept “L’art c’est la santé” (Umjetnost je zdravlje) omogućuje i posjet poznatom Matisseovu muzeju.
Brojni istraživački projekti širom Francuske istražuju kolik je utjecaj posjeta umjetničkim institucijama na dobrobit i zdravlje pojedinca.
Je li kultura novi sport?
Povjesničarka umjetnosti Nathalie Bondil, bivša ravnateljica Muzeja lijepih umjetnosti (MMFA), a sada ravnateljica Institut du Monde Arabe u Parizu, uvjerena je da će kultura u 21. stoljeću postati za naše zdravlje ono što je sport bio u 20. stoljeću.
“Ljudi su biološki ‘skrojeni’ tako da duboko osjećaju i proživljavaju ljepotu nekog umjetničkog djela te se zbog toga osjećaju dobro”, rekla je za tv-postaju France Info. Bondil je konačno provela tu ideju u praksi u Montrealu 2018. godine.
Dr. Catherine Hanak, psihijatrica u Sveučilišnoj bolnici Brugmann u Bruxellesu, slikovito je opisala uspjeh takvih posjeta muzejima u tjedniku Le Nouvel Obs.
“Kada radimo nešto ugodno naš mozak reagira kao da se radi o malome vatrometu, pri čemu se oslobađa dopamin i odmah se osjećamo bolje. To se događa kada vježbamo, kada šećemo šumom, ali i kada nas gane neko umjetničko djelo”, kazala je.
Njemačka: Istraživanje, ali bez besplatne ulaznice
I u Njemačkoj su istraživanja pokazala da posjeti muzejima mogu ublažiti depresiju, demenciju i usamljenost, često učinkovitije i jeftinije od lijekova.
U izvješću Tehničkog sveučilišta u Dresdenu posjeti muzejima preporučuju se u sklopu standardne zdravstvene skrbi. “Godišnja muzejska ulaznica čini se znatno učinkovitijom od lijekova, posebno kada je posrijedi ublažavanje depresivnih simptoma kod osoba s demencijom”.
U suradnji s bolničkom mrežom Charité, berlinski Muzej Bode testira projekt pod nazivom ‘Muzeji iscjeljenja’. Svrha projekta je promovirati usredotočenu svjesnost ili pomnost pred umjetničkim djelima, kada se u potpunosti osvješćuju i prihvaćaju sadašnji trenutak, emocije i okolina bez osuđivanja.
Zainteresiranima je dostupna posebno dizajnirana prostorija u kojoj se može primjenjivati više tradicija meditacije.
Svi oni koji žele sudjelovati mogu im pristupiti putem audio vodiča, pametnog telefona ili internetske stranice. Za sada treba platiti ulaznicu za muzej, kao i naknadu za sudjelovanje.
Od art terapije do muzejske terapije
Još 2019. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proučila je i dala na prosudbu više od 3000 provedenih studija. Sve su one vrlo jasno upućivale na to da umjetnički i kulturni događaji jačaju i mentalno i fizičko zdravlje ljudi, pomažući im da se nose s patnjom, kao i da potiču proces oporavka.
To je osnova muzejske terapije. Za razliku od poznatije art terapije, ne zahtijeva nikakav umjetnički talent, već samo spremnost na svjesno doživljavanje umjetnosti u sklopu koje pojedinac odvaja svoje vrijeme za razgledavanje umjetničkih djela. Novi dio spoznaje je činjenica da sam susret s umjetnošću može biti iscjeljujuć, bez ikakva vlastitoga kreativnog angažmana
Još od 2014. godine pokrenute inicijative dobivaju na zamahu, a muzejska terapija doživljava renesansu, kaže istraživačica Leslie Labbé.
