Pametni satovi postali su najnormalniji dio naše svakodnevice, a posebno su nas privukli zbog tog što nam u svakom trenutku mogu reći sve o nama i našem zdravlju. No je li to baš dobro?
Već neko vrijeme ne možemo bez njih. Svidjelo nam se kako nam pametni satovi i narukvice mogu reći puno tog o nama, te nam pomoći da pratimo stanje svog organizma do određene mjere. Ovi uređaji prate naš puls, nadziru san, razinu aktivnosti i šalju nam druge podatke o tijelu. Nekima su odličan poticaj za kretanje i zdravije navike, no kod drugih mogu potaknuti stalnu zabrinutost: je li puls previsok, zašto je san loš ili što znači upozorenje na ekranu?
Dobro je znati da nam je puls previsok, da moramo posvetiti pažnju tome, dobiti podsjetnik da se moramo malo dići i kretati, vidjeti "crno na bijelom" da ne spavamo baš dobro posljednjih dana... No za ljude koji su skloni prekomjernoj tjeskobi, ovo nije najbolja ideja, čak i kada nema stvarnog razloga za uzbunu, donosi portal Cnet. Problem često nisu samo podatci koji stižu na uređaj, nego stalno provjeravanje tog uređaja i tumačenje bez konteksta.
Što napraviti ako vam pametni sat stvara anksioznost?
Isključite obavijesti koje vas uznemiruju
Ako vas upozorenja o pulsu, stresu, kalorijama ili kvaliteti sna uznemiruju, ne morate ih pratiti. Većina uređaja omogućuje prilagodbu i/ili isključivanje obavijesti.
To može biti posebno važno osobama koje se već liječe zbog neke srčane ili druge kronične bolesti. Neočekivana obavijest može izazvati paniku, iako ne znači nužno da je riječ o hitnom zdravstvenom stanju. Na rezultate mogu utjecati i kretanje, položaj sata na ruci, lijekovi te brojni drugi čimbenici.
Nemojte provjeravati podatke iz navike
Ako nekoliko puta dnevno provjeravate puls samo da biste se uvjerili da je sve u redu, uređaj vam vjerojatno više ne služi kao koristan alat, nego kao izvor nove brige.
Pokušajte odrediti vrijeme kada ćete pregledati podatke - jednom dnevno ili nekoliko puta tjedno. Izbjegavajte provjeravanje odmah nakon buđenja i neposredno prije spavanja. Ako vam se ekran pali pri svakom pokretu, možda je bolje ako to isključite i pogledate ekran samo kad vas zanima.
Gledajte širu sliku, a ne jedan rezultat
Jedna lošija noć sna, ubrzan puls nakon penjanja stepenicama ili posebno visok tres ne govore puno. Tijelo nije računalo koje nema odstupanja, a na podatke utječu umor, ciklus, prehrana, alkohol, trening, emocionalno stanje...
Umjesto da se usredotočite na jednu brojku, pratite promjene kroz nekoliko tjedana. Tako ćete lakše uočiti širu sliku — primjerice, utječe li kasna večera na san ili oporavljate li se sporije nakon intenzivnog treninga.
Pametni sat nije zamjena za liječnika
Iako pojedini uređaji mogu prepoznati određene nepravilnosti, oni ne postavljaju dijagnozu niti mogu zamijeniti pregled liječnika. Rezultat EKG-a snimljen satom, primjerice, nije jednak stvarnoj pretrazi. Niti sve druge ocjene nisu zdravstveni dokaz, nego procjena i nisu dokaz bolesti.
Ako koristite uređaj zbog zdravstvenog stanja, razgovarajte s liječnikom o tome koje podatke ima smisla pratiti, koliko često ih gledati i kada je doista potrebno javiti se u ordinaciju.
Prihvati da je vrijeme za stanku
Znak za uzbunu nije nužno brojka na ekranu, nego način na koji uređaj utječe na svakodnevni život. Ako prekidate druženja, posao ili odmor kako biste provjerili podatke, ako vas uznemiruje sama pomisao da niste provjerili puls ili ako se možete smiriti tek nakon očitanja na satu, korisno je napraviti stanku u korištenju sata.
U slučaju da anksioznost ometa kvalitetu života, dobro je potražiti stručnu pomoć. Kognitivno-bihevioralna terapija može pomoći u prekidanju potrebe za stalnim provjeravanjem i u učenju kako podnijeti neizvjesnost bez traženja stalnog uvjeravanja.
Pametni uređaj trebao bi vam pomoći da bolje razumijete svoje navike, a ne da vas drži pod nadzorom 24 sata na dan. Ako vam stvara više stresa nego koristi, sasvim je u redu isključiti obavijesti, rjeđe ga nositi — ili ga jednostavno skinuti.
