Meni posao nije posao, već poziv. Poziv da pomažem ljudima razumjeti, suočiti se, na koncu i prevladati „izazove“ koje život pred njih postavlja. Odnosno koje postavljaju sami sebi, jer život – to smo mi!
Namjerno biram ono što većina naziva problemima častiti terminom izazova.
Zašto? Zato što sve što nam se događa i jest izazov koji za svrhu ima poučiti nas nešto o životu, o nama samima.
Svaki novi klijent za mene je tako izazov, a ne dijagnoza. Svatko je priča za sebe i zato pokušavam razumjeti „gdje je zapelo“ te ponuditi moj kut viđenja situacije. U svakome tražim i nalazim ono pozitivno. Vjerujem kako svatko od nas u sebi ima i dobro i loše (jin-jang), samo je pitanje, i to našeg izbora, koji ćemo dio svoje osobnosti njegovati, pa tako i živjeti. Tamni ili svijetli. U unutarnjem i vanjskom svijetu.
Depresivne osobe češće puše i teže se odvikavaju
Moja bazična uvjerenja na koja se oslanjam u radu s klijentima počivaju na teoriji izbora dr. Williama Glassera. Njegovo učenje pomoglo mi je promijeniti život na bolje. Vjerujem da će pomoći i tebi, uz pretpostavku da želiš promjenu.
Željeti podrazumijeva biti otvoren za viđenje stvari iz drugog kuta, svakodnevno raditi na željenoj promjeni i tako misao po misao, djelo po djelo, postavljati temelje za ispunjeniji, sretniji život. Vjerujem da će moje kolumne na tom tvom putu osobnog rasta i razvoja biti od pomoći. Zapravo vjerujem da ćemo kroz njih zajedno rasti i cvjetati.
Kad si u banani najgore je sjediti doma. Pokreni energiju u sebi
A sada krenimo...
Povodom Svjetskog dana zdravlja ovu kolumnu posvetit ću, kako je nazivaju jednom od vodećih svjetskih bolesti današnjice, depresiji. Ali depresija nije bolest, već izbor!
Nisam oduvijek tako mislila. Dapače, moje je viđenje depresije bilo uobičajeno – to je bolest od koje se liječi lijekovima ili kombinacijom lijekova i psihoterapije. Objašnjenje depresije kao izbora kad sam se s njime prvi put susrela ljutilo me. Štoviše, bilo mi je krajnje neprihvatljivo.
Danas je posve suprotno – neprihvatljivo mi je izbor, kojem sam i sama znala pribjegavati, nazivati bolešću.
Četiri komponente ponašanja
Gore spomenuti Glasser poučava kako biramo ono što činimo i uvijek možemo odabrati lošije ili bolje. Neću ići u detalje ovoga učenja, ali ću ti dati neke kratke smjernice kako bi bolje razumjela/o ono o čemu pišem u nastavku.
Glasser nastoji svako ponašanje opisati kroz četiri komponente. Ako trčite ulicom reći ću da trčite (aktivna komponenta). Vi istodobno mislite (misaona komponenta) i osjećate (osjećajna komponenta), a i lupa vam srce (vaša fiziologija.)
On fobiju ne naziva fobijom nego fobiranjem ili kaže kako odabireš biti fobičan. Tako i depresiju ne naziva depresijom već depresiranjem ili odabrati biti depresivan.
Ovi novi nazivi u početku zvuče nezgrapno, ali kada se na njih naviknete postanu sasvim prirodni. Ove su odrednice u aktivu. Budući da su rezultat izbora, ukazuju čovjeku kako ima nade. Ako možete napraviti jedan izbor možete učiniti i drugi, mnogo bolji od toga. Možda će ti biti čudno i neobično, ali sjeti se – i meni je isprva bilo.
Osobe s tjeskobom mogu razmišljati dulje vrijeme, pa im je lako pamtiti stvari.
I kad pričamo o izborima imaj na umu da su oni nekad svjesni, a nekad polusvjesni ili nesvjesni. Najčešće je kod depresije slučaj da je depresivna osoba uvjerena kako ju je 'zgrabila bolest', a zapravo je naprosto nesvjesno odabrala depresirati.
Otkriven gen koji utječe na razvoj mentalnih bolesti
Jesu li lijekovi zbilja rješenje?
Kako rekoh, ne volim gledati klijente kroz dijagnoze već me zanima gdje im je u životu zapelo. Ovo je priča o Danieli koja je nakon rođenja drugog djeteta 'oboljela' od depresije. Liječnica joj je prepisala antidepresive uz preporuku psihoterapije.
Depresiranje kao metoda preuzimanja kontrole
Kada izabiremo depresirati, jer se suprug ne ponaša onako kako smo očekivali kao u Danielinom slučaju, za takav naš izbor ponašanja postoji razlog. U takvom trenutku je depresiranje naš najbolji izbor ponašanja za ponovno stjecanje kontrole nad frustrirajućom situacijom.
Nauči pravilno izražavati svoju i nositi se s tuđom ljutnjom
Depresiranje, iako je vrlo učinkovito, izrazito je bolno. Mnogo je bolnije od ljućenja. No, budući da je tako moćno da njime možemo kontrolirati sve oko sebe (pod kontrolom mislim na to da ljudi rade ono što mi smatramo da bi trebali), Danijela se odlučuje da je bol vrijedna svega toga, te ga počinje često koristiti kada je frustrirana.
Danijela se ljutila, vikala, ali je shvatila kako će time samo pogoršati situaciju. Malo je onih koji bi željeli provesti vrijeme pored osobe koja stalno bijesni. Obzirom da nije htjela izgubiti supruga, odabrala je depresirati.
Time je stavila svoju ljutnju pod kontrolu jer je to sigurniji i djelotvorniji način pokušaja preuzimanja kontrole. Depresiranjem također dobiva i na vremenu. Ljućenje je nagli i ishitreni postupak, a depresiranjem ona može o svemu ponovno razmisliti i vidjeti što bi još djelotvornije mogla napraviti.
Tuga zbog izdaje voljene osobe - kako je preboljeti?
Privlačenje tuđe pozornosti
Malo će se ljudi ljutiti dulje vrijeme, jer više kontrole dobivaju ako ljućenje zamijene depresiranjem. Izabirući depresiranje privlačimo tuđu pozornost.
Dok je Danijela vikala i žalila se nitko se nije obazirao na nju, no kada je prestala obavljati kućanske poslove i povukla se u sebe svi su primijetili kako s njom nešto nije u redu. Depresiranje je najmoćnije ponašanje za dobivanje pomoći. Svi znamo kako se osjeća čovjek koji depresira i zbog toga svi odmah suosjećamo s njim.
Ovaj vitamin i hormon smanjuju simptome depresije
Zašto depresiranje?
Krajnja posljedica depresiranja je prijetnja ili pokušaj samoubojstva. Logično bi bilo pitati ako želimo pomoć zašto je jednostavno ne zatražimo? Zašto depresiranje? Jedan od razloga je da ćemo biti odbijeni, posebno ako smo prije tražili pomoć pa su nas odbili.
Budući da i dalje želimo to što želimo, moramo pronaći novi, moćniji način da to zatražimo, pa pokušavamo s depresiranjem. Čak još važniji razlog zbog kojeg nerado nešto molimo je taj što moliti znači priznati slabost. Depresiranje je način na koji tražimo pomoć, a da pritom ne molimo. Također pomoću njega zadržavamo samopoštovanje, jer ne izražavamo jasno da nam je pomoć potrebna.
Nedostatak ovog vitamina dovodi do depresije i problema s kožom
Želimo pomoć, ali ne želimo izgubiti moć
Jesi li ti ikada depresirala/o, a kada su ti ljudi ponudili pomoć odgovorila/o;“Nemoj se sa mnom opterećivati, ne želim te zamarati“ ili „Samo ću te uznemiriti“... U biti jako želimo pomoć, ali istodobno ne želimo izgubiti moć moleći za pomoć.
Ponekad koristimo depresiranje kako bi izbjegli doći „licem u lice“ s nekom zastrašujućom situacijom. Neki ljudi koriste bol i patnju kao opravdanje za vlastitu nedjelotvornost ili strah. Vrlo često shvaćamo kako postoje bolje stvari koje bismo mogli učiniti kad smo frustrirani, nego li kad depresiramo.
Međutim, kada se tako osjećamo, vrlo je teško nešto započinjati. Često to i zahtijeva mnogo rada. Tim našim vjerovanjem opravdavamo sebi i drugima kako mi ustvari nismo lijeni, kako uistinu želimo nešto početi, te kako ćemo s time početi kada se budemo bolje osjećali.
Što je bioenergija i što zapravo liječi?
Primjer Nikoline koja se posljednjih dvije godine udebljala 20 kilograma dobro ilustrira ovo o čemu govorim. Depresivna je zbog svog izgleda. Tuži se prijateljicama na izgled, ali se istodobno opravdava kako sada ne može voditi računa o debljini jer joj majka boluje od raka.
Nitko od znanstvenika nije siguran je li kriza srednjih godina odvojena od krize mentalnog zdravlja koja bi se mogla dogoditi u bilo kojoj fazi života pojedinca
Kontrolirajuća ponašanja ne djeluju na duge staze
Možda ti neće biti razumljivo i možda će na prvu u tebi izazvati otpor ovo o čemu pišem, ali koliko god suludo zvučalo, izabirući depresiranje ti pokušavaš povratiti kontrolu u svoj život. Razumijem te jer sam i ja jednom bila na tvom mjestu.
Koje se bolesti mogu liječiti psihoaktivnim drogama?
Želiš li preuzeti djelotvornu kontrolu nad svojim životom, važno je naučiti da ponašanja, u početku kontrolirajuća, rijetko djeluju dulje vrijeme. Što budeš svjesnija/i zašto činiš ove izbore, to ćeš više biti u stanju prihvatiti da su to zaista izbori.
Ovo jest nov način gledanja na vlastito ponašanje, ali kad jednom prihvatiš da je patnja izbor, počet ćeš tragati za boljim izborima kojim bi ju zamijenila/o.
Karmen Kmetović Prkačin je sa svojom suradnicom i koautoricom Vodiča kroz razvod braka, pravnicom Ivanom Mijić Vujinović, pokrenula prvi hrvatski pravno - psihološki You Tube kanal. Na njemu će davati pravne i psihološke savjete vezano za razvod braka, ali i sve ostale životno nam bitne i zanimljive teme. Potraži ih na You Tubeu pod Karmen&Ivana Psihoterapija&PravoCoaching te na njihovoj Facebook stranici.
