Narcizam je rijedak poremećaj ličnosti koji pogađa tek mali broj ljudi. Narcisoidne sklonosti, s druge strane, mogu ležati uspavane kod mnogih ljudi… hm, možda i kod tebe?
Budući da je pojam narcizam iz psiholoških udžbenika pronašao put do naših medija i svakodnevnog jezika, mnogi ljudi misle da su i sami imali posla s narcisoidnim osobama. Zločesti bivši, šef tiranin, nezgodni susjed. U krajnjoj liniji, postoji objašnjenje za činjenicu da ne možemo imati opušten, miran odnos s određenim ljudima makar imali najbolju volju na svijetu: vjerojatno su narcisi…
Zapravo, velika je vjerojatnost da nisu. Narcizam je relativno rijedak poremećaj osobnosti koji prije ili kasnije većinu oboljelih navede da potraže stručnu pomoć, jer im je bez terapije vrlo teško održavati veze i sudjelovati u društvenom životu.
Međutim, može se dogoditi da loš bivši, šef tiranin ili neugodni susjed pokazuju narcisoidne osobine ili sklonosti - kao i mi sami, jer su gotovo svi predisponirani na narcizam. Slično je s mnogim mentalnim poremećajima: imamo posla s kontinuumom u kojem mi ili psiholozi govorimo o narcizmu u određenom trenutku. Bez dosezanja ove točke, ipak možemo pokazati neke karakteristike ovog poremećaja u blažem obliku. Sukladno tome možemo, na primjer, pokazati pojedinačna, blago izražena ponašanja poremećaja prehrane, a da ne budemo ozbiljno poremećeni i da nam se kao takva ne dijagnosticira. Međutim, kad god primijetimo sklonost poremećaja u sebi, čak i ako ona (još) nije u potpunosti razvijena, primjenjuje se zapovijed brige i opreza: sklonosti se mogu pojačati i učvrstiti u obrasce i postupno nas otjerati u jednom smjeru na kontinuumu, u kojem ne želimo ići.
U online časopisu „Psychology Today“ američki psiholog Jamie Cannon navodi četiri znaka koji mogu ukazivati na sklonost narcizmu.
4 znaka da možda imaš narcisoidne osobine
Koristiš druge ljude u svoje svrhe
Činjenica da utječemo na osobu ili situaciju koja nam je u interesu nije ni neobična ni patološka, a ni narcisoidna – međutim, prema psihologu, postaje zabrinjavajuće kada to postane rutina i ne osjećamo grižnju savjesti ili potrebu da se iskupimo. Kada se uhvatimo kako procjenjujemo odnose na temelju onoga što oni čine za nas, a ne ono što nam znače, postoji razlog za pojačanu pažnju. Iskorištavanje bliskih ljudi bez grča na licu može biti pokazatelj narcisoidne sklonosti.
Tvoji osjećaji su jedini koji se računaju
S jedne strane, važno je i ispravno da se brinemo o sebi i pazimo da ne budemo zakinuti u vezi. Međutim, u zdravim vezama je ta briga o sebi idealno uravnotežena s brigom za drugu osobu. Stavljamo li svoju dobrobit iznad dobrobiti našeg prijatelja, partnera ili voljene osobe, ne mareći više za to kako se osjećaju ako je nama dobro ili očekujemo li da će podijeliti svoje osjećaje u vezi s prilagođavanjem našeg raspoloženja, to može ukazivati na narcisoidnu osobinu.
Imaš dvostruke standarde u odnosu na sebe i druge
U idealnom slučaju, u vezi se ponašamo onako kako očekujemo ili zahtijevamo od druge osobe. Na primjer, ako od njega zahtijevamo da uvijek bude točan, bilo bi neprikladno da dođemo na spoj kad god nam to odgovara. Ako to radimo drugačije, odnosno, ako drugima postavljamo očekivanja koja ni sami ne ispunjavamo ili ako sebi opraštamo stvari za koje stalno krivimo druge, iza toga može stajati narcisoidna sklonost.
Što drugi ljudi osjećaju, to nije tvoja stvar
Premda se ponekad možda ne trudimo kako bismo drugoj osobi dali prostora te da ne bismo izgledali znatiželjni, obično imamo interes razumjeti osjećaje i perspektive naših najdražih. Empatija je neophodna za naše zajedništvo i stvara povezanost koja je bitna za našu vezu. Međutim, ako nas osjećaji i osjetljivost naših bližnjih smetaju, ako nas nije briga što oni osjećaju i ako nas to ne zanima, to može otkriti određenu sklonost narcizmu, što bi nas prije ili kasnije moglo odvesti u izolaciju.
Mi i ostali
Većina ljudi nastoji se povezivati s grupom koju vide kao dobre osobe, čime se distanciraju od drugih grupa koje imaju tendenciju predstavljati loše osobe. To nam pomaže da dovedemo svijet u red, daje nam jasnoću i identifikaciju. Ali, stvarnost nije tako jednostavna. Dobro i zlo su naši vlastiti izumi ili interpretacije. Prijelazi su fluidni. Kategorije se rijetko oštro dijele, a kad postoje, to je samo zato što smo negdje manje-više proizvoljno povukli crtu kako bismo pojednostavili stvari.
Bilo da je psihopat, narcis, energetski vampir ili nogometni navijač, sa svim tim ljudima imamo više zajedničkog nego što ponekad priznajemo. Slobodni smo se fokusirati na razlike među nama. Ali, svakako ne može škoditi paziti na sličnosti. To barem ne bi bilo osobito narcisoidno.
