Za gotovo sve nas, stres je sastavni i nepoželjni dio života. I dok neki od nas izgledaju kao da se mogu riješiti stresnih situacija vrlo lako, drugi ponekad trebaju dodatnu pomoć.
Power of Positivity prenosi 11 savjeta psihologa o tome kako oni smanjuju ili uklanjanju stres u svom životu.
Progresivno opuštanje mišića
Um i tijelo su nevjerojatno povezani, a to postaje vrlo očito kad si pod stresom. Ako si ikad primijetila da stišćeš zube, da su ti ramena napeta ili imaš bol u leđima, onda si i osjetila povezanost uma i tijela koju donosi stres. Dobra vijest je da, iako stres može uzrokovati fizičku napetost, namjerno opuštanje mišića također može smanjiti stres.
Progresivno opuštanje mišića, tehnika koju koristi psiholog Kevin Chapman, uključuje namjerno napinjanje mišića 10 sekundi, a zatim opuštanje 20 sekundi. Isto tako, možeš uvijek primjeniti duboko disanje, a neki stručnjaci preporučuju uporabu audio zapisa u kojima pripovjedač nudi upute o tome koje mišićne skupine prvo opustiti.
Zdrave distrakcije
Mnogima od nas, kad smo pod pritiskom, glavni fokus postaje rješavanje izvora napetosti. "I dok razmišljanje o rješavanju problema može biti prednost, previše neprekidne usredotočenosti na stresore može zapravo imati kontra efekt", rekao je dr. Kandi Wiens za Harvard Business Review. Ljudi koji se stalno usredotočuju na svoje stresore imaju tendenciju teže se riješiti stresa i imaju lošiju koncentraciju.
"Iako je jednostavno reći da uzmeš pauzu, to može biti teško napraviti", objasnila je terapeutkinja Amy Przeworski koja predlaže da umjesto toga svaki dan radiš nešto što te čini sretnom. Možda je to crtanje, pisanje ili trčanje. Bitno je raditi nešto što ti se sviđa. To tvojem mozgu daje predah, što može vratiti tvoju emocionalnu energiju i vratiti tvoj fokus.
Redovno vježbanje i vrijeme u prirodi
Vježbanje je već provjereno moćno sredstvo za ublažavanje stresa. I to s dobrim razlogom, prema dr. Axu. Vježbanje oslobađa endorfine, koji su izuzetno učinkoviti kad je riječ o smanjenju anksioznosti. Ako je stres u tvom životu uzrokovan čimbenicima izvan tvoje kontrole, vježbanje ti može pomoći u upravljanju stresom. A ako je tvoj problem nešto što moraš riješiti, vježbanjem ćeš smanjiti tjeskobu i poboljšati mentalnu jasnoću te ćeš vratiti usredotočenost koja ti je potrebna da bi riješila problem. Ne moraš biti sklona vježbanju jer i šetnja ili vožnja biciklom mogu pomoći.
Kao i vježbanje, nekoliko studija je pokazalo da vrijeme provedeno u prirodi - bez obzira na to je li provedeno u vježbanju ili ne, ima učinke na ublažavanje stresa. Japanska studija otkrila je da su studenti koji su proveli dvije noći u šumi znatno smanjili stres nakon povratka u odnosu na studente koji su proveli vrijeme u gradu. U Japanu, ovi kratki putevi prirode poznati su kao "šumsko kupanje" i služe kao neka vrsta resetiranja mozga. Čak i ako nemaš vremena nekoliko dana kampirati u šumi, izlazak u bilo kakav zeleni prostor ima pozitivne učinke na raspoloženje.
Meditacija
Dr. Ax također objašnjava prednosti meditacije ili molitve. Ove aktivnosti pomažu onima koji se pokušavaju riješiti stresa jer je središnji fokus izvan njih. Svi znamo kako je lako doći do spiralne anksioznosti, a ove aktivnosti pomoći će ti da se ponovno usredotočiš i smiriš. Ako već nisi meditirala, jednostavno se usredotoči na disanje. Ova usredotočenost, povezana s dubokim i sporim disanjem, često pomaže u usporavanju brzine otkucaja srca i ublažavanju anksioznosti. Isto tako, možeš pronaći vođene meditacije na YouTubeu.
Svjesno uspori tijek misli
Frustracija je osjećati da nemaš kontrolu nad svojim mislima. Konkretno, oni koji traže metode za ublažavanje stresa mogu tražiti načine kako da prigrle pozitivno razmišljanje. Jedan savjet, prema preporuci psihologa Martina Seligmana, uključuje glasno preusmjeravanje svojih misli. Dr. Seligman preporučuje preusmjeravanje misli pljeskanjem rukama i vikanjem, a to će označiti da ćeš kasnije razmišljati o određenom stresoru. Ako si u javnosti ili negdje gdje ne želiš glasno vikati, preusmjeravanje misli možeš napraviti na neki drugačiji način. Naravno, misli ne bi uvijek trebala odvraćati. Ali ako se brige o tvom poslu počnu prožimati tvoje vrijeme rezervirano za obitelj, takva metoda odvraćanja misli može ti pomoći.
Napravi nešto korisno
Ovo je prijedlog koji je popularan u mnogim programima od 12 koraka, temelji se na pretpostavci da se zaustavi neaktivnost i da spriječiš razmišljanje o stresu. Biti koristan može značiti nekoliko stvari - možda želiš volontirati ili posjetiti nekoga. No, možeš biti korisna tako da očistiš kuhinju ili presložiš ormar.
Prehrana
Lako je 'zavući' se u prejedanje procesuiranom hranom kad si pod stresom. No, uravnotežena prehrana može ti pomoći u rješavanju stresa. Ako jedeš dovoljno bjelančevina, zdravih masti i složenih ugljikohidrata, to će ti pomoći u rješavanju izazova u tvom privatnom, ali i poslovnom životu.
Prati što piješ
Kad si pod stresom, čini se logičnim piti kavu kako bi se osjećala energiziranom ili popiti neko alkoholno piće nakon posla. Oboje je uredu u umjerenim količinama, ali previše alkohola i kofeina mogu pogoršati stres. Oboje može izazvati dehidraciju, a također mogu uzrokovati poteškoće sa spavanjem, prema dr. Ax.
Pokušaj stimulirati parasimpatički živčani sustav
Dio razloga zašto si možda u iskušenju da jedeš više nego inače je tvoj živčani sustav. Naime, poticanje živaca u usnama pomaže aktivirati tvoj parasimpatički živčani sustav, što pomaže da se smiriš. Osobito ako je tvoja žudnja za brzom hranom, alkoholom ili cigaretama, obično dolazi sa stresom.
Istočnjačka medicina
Poslovni psiholog Sharon Melnick predlaže nekoliko metoda koje se koriste u istočnjačkoj medicini kad je riječ o upravljanju i smanjenu anksioznosti. Osobito kad osjećaš ubrzano kucanje srca. Palcem pokušaj pritiskati meso između drugog i trećeg zgloba na ruci. To aktivira živac koji smanjuje pritisak koji osjećamo u prsima kad smo pod stresom.
Piši dnevnik
Ponekad samo svijest o stresu i kako reagiraš na njega pomaže u njegovom uklanjanju. Osim toga, pisanje o onome što te muči često je korisno kad je u pitanju stres. Tvoj dnevnik ne mora biti dug i složen pa čak ni dobro napisan. Samo 10 minuta dnevno za pisanje o izazovima s kojima se susrećeš može ti pomoći.
