Mačke imaju reputaciju neovisnih životinja, pa ne čudi činjenica da je teško pročitati njihove izraze i razaznati što im se krije iza očiju. Ponekad su misteriozne, a ponekad nam točno govore i pokazuju što žele. U nastavku teksta pročitaj deset zanimljivih činjenica o njima i usporedi ih sa svojim kućnim ljubimcem ako ga imaš.
Mačka može biti alergična na tebe
Kašlje li često tvoja mačka? Možda si baš ti kriva. Prema istraživanju iz 2005. godine, mačja astma - koja pogađa jednu od 200 mačaka - zahvaća sve više mačaka zahvaljujući ljudskom načinu života. Budući da se mačke danas sve češće drže u zatvorenom, one su podložnije upalama svojih dišnih puteva uzrokovanima dimom cigareta, prašnjavim kućama, peludom i drugim vrstama mačaka, a u rijetkim slučajevima ljudi čak mogu prenijeti bolesti poput gripe na svoje kućne ljubimce, prenosi Mentalfloss.
Ne reagiraju uvijek na mačju metvicu
Polovica mačaka na svijetu zapravo uopće ne reagira na mačju metvicu (biljka koja se obično ušije u igračku za mačku, a djeluje umirujuće na životinju). Osjetljivost na nju je nasljedna. Ako ju jedan roditelj ima, svaki drugi potomak će ju naslijediti, no ako oba roditelja imaju osjetljivost, šansa se povećava, te će ju imati tri od četiri rođena mačića.
Mačke imaju određenu strategiju dijeljenja prostora
"Ljudi misle da znaju sve o domaćim mačkama jer su im poznate, vide ih često i imali su ih prije ili ih imaju i sada - žive u njihovim domovima i dio su obitelji", napisao je profesor Alan Wilson iz Royal Veterinary Collegea na BBC.com. "Zapravo, o nekim aspektima njihovog ponašanja znamo manje nego o mnogim divljim mačkama." Dakle, 2013. godine, Wilson i tim drugih znanstvenika pričvrstili su GPS tragače i malene kamere na 50 mačaka u Velikoj Britaniji. Otkrili su da mačke vremenski dijelile teritorij kako bi izbjegle svađe s drugim mačkama.
Mozak mačke kompleksniji je nego mozak psa
Naravno, mozak mačke je malen i čini samo 0,9 % njihove tjelesne mase. No, prema Psihology Today, "površinska struktura mačjega mozga u 90 je posto slična ljudskoj strukturi". Cerebralna kora - dio mozga koji je odgovoran za kognitivnu obradu informacija - složeniji je kod mačaka nego kod pasa, a mačke imaju oko 300 milijuna neurona u odnosu na 160 milijuna u pasa, a zanimljiva je i činjenica da je superračunalo iz 2010. godina 83 puta sporije reagiralo na određene zadatke nego mačji mozak.
Neke mačje bolesti slične su ljudskima
Mačke su osjetljive na više od 250 nasljednih poremećaja, a mnogi od njih slični su bolestima koje dobiju i ljudi. Genetska oštećenja mačjeg DNA mogu uzrokovati retinitis pigmentosa, bolest koja utječe i na 1 od 3500 Amerikanaca, a virus mačje imunodeficijencije genetski je rođak HIV-a. Mačići imaju čak i svoj oblik Alzheimerove bolesti i poput nas i oni se mogu udebljati - čak 55 % što je otprilike 47 milijuna američkih mačaka ima prekomjernu težinu.
Domestifikacija mačaka započela je u Kini
Znanstvenici su u jednom trenutku vjerovali da su mačke pripitomljene u drevnom Egiptu prije otprilike 4000 godina, ali drugo istraživanje, objavljeno 2013., pokazuje da je pasmina nekad divljih mačaka živjela u neposrednoj blizini poljoprivrednika u Kini prije otprilike 5300 godina. "Podaci sugeriraju da su mačke, u stara poljoprivredna sela, privlačile male životinje poput glodavaca koji su živjeli u žitu", kaže Fiona Marshall, koautorica studije i profesorica arheologije na Sveučilištu Washington u St. Louisu. "Rezultati ove studije pokazuju da je selo Quanhucun bilo izvor hrane za mačke prije 5300 godina. Čak i ako ove mačke još nisu bile pripitomljene, dokazi potvrđuju da su živjele u neposrednoj blizini poljoprivrednika i da je odnos bio uzajamno koristan."
Mačke ne osjete slatkoću
Mačke ne zanimaju slatke stvari zbog oštećenja gena koji kodira dio receptora za slatki okus kod sisavaca. Receptor sadrži dvije podjedinice proteina, T1R2 i T1R3, od kojih je svaka kodirana zasebnim genom. Kod domaćih mačaka, problem zbog kojeg ne osjećaju okus slatkoga, jest zbog greške na proteinu T1R2, a isto je i kod geparda i tigrova.
Znaju kako dobiti od vlasnika ono što žele
Prema studiji iz 2009. godine, mačke od svojih vlasnika mogu dobiti što požele, a to rade tako da oponašaju bebu koja plače. Mačke koje su gladne ispustit će zvuk koji se po jačini nalazi u rasponu od 220 do 520 Herza, dok bebe koje plaču to rade u rasponu od 300 do 600. Zbog toga, ljudima ga je teško ignorirati.
Drugo, ponekad nervirajuće, ponašanje koje mačke koriste kako bi dobile što žele jest maženje oko vlasnikove noge dok sjedi ili hoda. Na početku to čine od uzbuđenja ili zbog pažnje, no jednom kada shvate da će ih "petljanje" pod vlasnikove noge možda brže odvesti do hrane, jer će se vlasnik htjeti što prije njih riješiti kako ne bi stao na njih i ozlijedio ih, počinju to iskorištavati.
Postoji razlog zašto piju vodu uz pomoć šapa
Mačji stručnjak Mikel Delgado rekao je za The Dodo da neke mačke možda vole lizati vodu sa svojih šapica jer im se ne sviđa oblik posude za vodu. Nadalje, mogle bi to raditi i zato što razina vode nije baš onakva kakvu bi mačke željele da bude - ili je u pitanju visoka posudica koja može biti i preuska, pa mačka nema drugi način za uzeti vodu nego pomoću šape ili je u pitanju normalna posudica, ali je razina vode u njoj veoma niska pa joj je opet lakše zagrabiti ju šapicom.
Provode puno vremena čisteći se
U redu, ova činjenica sama po sebi nije vrlo iznenađujuća, ali koliko zapravo vremena mačke provode njegujući svoje krzno. Prema Veterinarskom fakultetu na Sveučilištu Cornell, mačke provode između 30 i 50 % dana čisteći se.
Samočišćenje ima niz prednosti: Pomaže im u hlađenju, tješi ih, potiče cirkulaciju i čuva ih od mirisa koji mogu privući grabežljivce. Ponekad bi mačka i tebe mogla "njegovati", odnosno lizati - to je njen način pokazivanja naklonosti i označavanja tebe kao dijela njene obitelji.
