4 mita o sunčanju i zaštitnim kremama

Uživaj u sigurnom sunčanju zahvaljujući Avon Sun+ proizvodima koji usporavaju proces fotostarenja kože, pomažu spriječiti pigmentaciju i spriječavaju dehidraciju kože.

Većina se ljudi voli sunčati, što je lako objašnjivo fiziološkim utjecajem svjetla i topline na naš organizam. Istraživači su utvrdili kako izlaganje ultraljubičastom svjetlu potiče lučenje endorfina, hormona koji izaziva osjećaj duševnog blagostanja. No, puno ultraljubičastih zraka prijeti rakom kože, jednim od najčešćih i najsmrtonosnijih oblika raka.

Ankete su utvrdile da je 94 posto odraslih svjesno štetnosti prekomjernog sunčanja, no samo ih 42 posto koristi dovoljno djelotvornu kremu za sunčanje, sa zaštitnim faktorom od najmanje 15. Ovaj postotak ukazuje na nedovoljno poznavanje učinaka sunčeva svjetla i na veliku rasprostranjenost zabluda i mitova.

Primjerice, rašireno je uvjerenje da tamnoputima ne treba krema za sunčanje, no od raka kože obolijevaju i pripadnici žute rase i crnci. Neovisno o boji kože, medicina svima preporučuje korištenje zaštitne kreme minimalno s faktorom 15, a po mogućnosti i 30.

Mnogi misle i da je nemoguće izgorjeti kad je oblačno, no oblaci zavaravaju jer blokiraju zrake koje griju, dok propuštaju one koje izazivaju tamnjenje i crvenilo kože. Ne treba se pouzdati ni u odjeću, jer ona pruža zaštitu u najboljem slučaju na nivou kreme s faktorom osam, a i taj nivo zaštite opada ako se odjeća smoči. Iznimka je odjeća posebno proizvedena da štiti od sunca.

Razbijmo još nekoliko mitova o suncu, koži i kremama

1. Mit: dvostruko viši zaštitni faktor udvostručava zaštitu - Viši zaštitni faktor pruža samo mrvicu veću zaštitu od nižeg. Primjerice, zaštitni faktor 30 ne štiti dvostruko više od faktora 15, već samo četiri posto više. Krema s faktorom 15, koju preporučuje većina liječnika, filtrira 93 posto zraka UVB, ona s faktorom 30 filtrira 97 posto tih zraka, a ona s faktorom 50 čak 98 posto. Dakle, ništa od proporcionalnog učinka, no nedvojbeno je bolje upotrijebiti kreme s čim višim faktorom zaštite.
   
2. Mit: Sve kreme štite i od zraka UVA i UVB - Ultraljubičaste zrake tipa A one su opasnije, koje oštećuju stanice i ponekad izazivaju rak kože. Zrake tipa B izazivaju tamnjenje i pregorenost kože. Želiš li se zaštititi od oba tipa zraka, potraži proizvod koji nudi zaštitu širokog spektra. Provjeri sadrži li krema sastojke kao što su oksibenzon, avobenzon, meksoril, cinkov oksid i titanijev dioksid. Kremu nanesi i ako ćeš se voziti u automobilu, jer zrake UVA prodiru i kroz staklo.
3. Mit: Krema sprečava stvaranje vitamina D - Dobro je poznato da se vitamin D stvara pod utjecajem sunčeva svjetla i da je vrlo važan za čvrstoću kostiju i brojne metaboličke procese. Također pomaže protiv depresije. Nema straha da bi zaštitna krema spriječila organizam da proizvodi vitamin D, jer je vrlo malo sunca potrebno da tijelo dobije potrebnu dozu. Već je i deset minuta šetnje po suncu bez zaštitne kreme dovoljno da bi organizam proizveo tjednu dozu ovog vitamina, a sa zaštitnim faktorom potrebno vrijeme produžuje se na 20 do 30 minuta. Po mišljenju nekih liječnika, nije škodljivo desetak minuta dnevno proboraviti na otvorenom bez zaštite, osim ako nemaš vrlo svijetlu kožu ili povijest raka kože u obitelji. U svakom slučaju, namaži lice.
   
4. Mit: Više sunčanja, više vitamina D - Bijelcima je dovoljno desetak minuta bez zaštitne kreme da se opskrbe s potrebnom tjednom dozom vitamina, a nakon tog vremena proizvodnja ovog vitamina značajno opada tako da od daljnjeg izlaganja suncu nema koristi, ali može biti štete. Ukoliko se baš želiš "nakrcati" vitaminom D, iako za to nema potrebe, čini to jedući mlijeko, masnu ribu ili uzimajući dodatke prehrani.
   

Doznaj kako se pravilno zaštiti od sunčevih zraka uz specijal 'Sunčano ljeto uz Avon'.