Kolumne 1151 prikaza 05. ožujka 2019.

Tko profitira od jednokratne plastike, a tko plaća?

Foto: Guliver/Shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Plastika je materijal sveprisutan u našim svakodnevnim životima, kao i u okolišu. Proizvodi se od nafte i plina, a čini 50% volumena svih automobila i zrakoplova. Više odjeće u svijetu proizvodi se od materijala poput najlona i poliestera, nego od prirodnih materijala poput pamuka ili vune.

Ako razmislimo o plastičnim igračkama, bijeloj tehnici, kućanskim pomagalima, različitim vrstama omota i pakiranja, bočicama za vodu i vrećicama, postaje savršeno jasno koliko je ona banalan materijal suvremenog života ljudi. Od 1990. godine proizvodnja se popela na 100 milijuna tona plastike godišnje, a danas se proizvede otprilike 340 milijuna tona godišnje.

I premda je proizvođačima vrlo isplativa, a potrošačima često korisna, procjenjuje se da je do 2015. godine njezina ukupna proizvodnja i potrošnja izazvala 6,9 milijardi tona plastičnog otpada, odnosno 9 milijardi tona do 2017.godine.

Najnesvrhovitija vrsta plastike je ona za jednokratnu upotrebu

Od toga se samo 9% recikliralo, 12% se spalilo, a 79% je završilo u okolišu čineći štetu raznim životinjskim vrstama, od čega najviše u morima i oceanima, ali i na odlagalištima otpada uz oslobađanje štetnih stakleničkih plinova.

 | Author: Ana Marija Mileusnić Foto: Ana Marija Mileusnić

Najproblematičnija, najopasnija i najnesvrhovitija vrsta plastike je ona za jednokratnu upotrebu koja se koristi svega nekoliko minuta nakon čega se odbaci (ambalaža i pakiranja, vrećice, štapići za uši, slamke, tanjuri, itd.).

Iako se znanost tim problemom bavi već desetljećima, tek odnedavno, posredstvom dokumentarnih filmova i ostalih kanala koji utječu na širenje svijesti, se u javnosti počela problematizirati njezina prekomjerna proizvodnja i potrošnja. Rastući trend je i promocija održivih rješenja koja zamjenjuju jednokratnu plastiku.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Postavlja se pitanje kome treba jednokratna plastika. Jesmo li kao društvo postali ovisni o tome da rastućom brzinom odbacujemo stvari na koje mahnito trošimo novac? Tko je odgovoran za trenutno stanje u svijetu? Tko od toga profitira? Građani i građanke u potrošačkoj ulozi ili tvrtke koje od prodaje ambalaže stvaraju profit gdje ga u suprotnom ne bi bilo? Tko je najviše pogođen tim problemom i gdje se se najviše manifestira?

Mikročestice plastike na našim tanjurima  probudile su društvo

Donedavno je taj problem u javnosti bio samo još jedna stvar koje je javnost svjesna, ali za koju se najčešće misli da se ne može ništa poduzeti; poput klimatskih promjena, ugroženih vrsta ili otpornosti na antibiotike. Danas je javnost prilično svjesna tog problema te postoje mnoge udruge, kao i pojedinci i pojedinke, koji su uključeni u svjetske pokrete za zaustavljanje onečišćenja uzrokovanog plastikom.

Na portalu Guardian objavljen je iznimno detaljan i informativan istraživački članak koji otkriva mnogo skrivenih detalja o društveno-političkom kontekstu plastike. Prema tom članku ćemo u seriji tekstova na blogu Zelene akcije i portalu missZDRAVA pokušati osvijetliti problematiku prekomjerne proizvodnje i potrošnje ovog materijala koji je “pojeo” današnjicu, a kojeg i sami konzumiramo u obliku mikročestica na našim tanjurima.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.