Trikovi zdrave školske prehrane

Sociološke studije pokazuju da djeca ne vole objedovati sama te ih tijekom jela treba animirati kroz razgovor i nikako ih ne treba požurivati. Djeca vole jesti s drugom djecom u odgojnim i obrazovnim ustanovama te se kroz zabavu može riješiti problem slabog apetita. Također, maštovito pripremljena i poslužena hrana može biti privlačnija.

Pretilost djece danas postaje globalni problem, a nepravilna prehrana u djetinjstvu nerijetko uvjetuje pojavu bolesti u odrasloj dobi. Stoga je potrebno ograničiti konzumiranje zaslađenih gaziranih pića i konzervirane hrane, a treba povećati količinu svježeg voća i povrća, mliječnih proizvoda te proizvoda od punog zrna žitarica. Također je uputno ograničiti unos masnoća i soli. Udio masnoća ne bi smio biti veći od 30 posto dnevnih energetskih potreba.

Brza hrana, gazirani napitci i slatkiši se djeci ne smiju davati kao nagrada jer se tako stvara pogrešan dojam o takvoj hrani.

Kako potaknuti dijete da jede više povrća?

Smatra se kako djeca uglavnom ne jedu dovoljno povrća, a tome bi se problemu moglo doskočiti jednostavnim vođenjem računa o njegovoj pripremi, ukazuje novo istraživanje. Djeca najbolje prihvaćaju povrće kuhano na pari ili u vodi koje je zadržalo hrskavi okus. Kuhanjem povrće zadržava svoju originalnu boju, okus i hrskavost te se zadržava jednoličnost površine i nema pojave procesa posmeđivanja.

U nastojanju poticanja većeg unosa povrća kod djece može pomoći i posluživanje predjela od povrća. Naime, pokazalo se kako s povećanjem količine povrća, koje se nudi djeci kao predjelo za ručak, povećava se i njegov unos u glavnom jelu. Istraživanje objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition zabilježilo je kako su djeca koja su dobila 30 grama mrkve za predjelo povećala unos brokule, poslužene kao prilog uz glavno jelo, za gotovo 50 posto u usporedbi s djecom koja nisu dobila mrkvu za predjelo. Djeca koja su dobila 60 grama mrkve za predjelo su utrostručila unos brokule.

Važnost međuobroka

S prvim školskim zvonom zasigurno se mijenjaju i prehrambene navike djeteta. Glavni obroci često se konzumiraju u dugim vremenskim razmacima pa je neobično važno osigurati školarca hranjivom užinom. Međuobroci koji se konzumiraju tijekom odmora izrazito su važni za koncentraciju i funkciju mozga.

Takvi mali zalogaji osiguravaju četvrtinu energetskog dnevnog unosa, a poželjno vrijeme za njihovo konzumiranje je između doručka i ručka te između ručka i večere, ovisno o dnevnim aktivnostima.

Međuobroci pomažu održati stabilnu razinu glukoze u krvi a time i koncentracije tijekom cijelog dana te sprečavaju osjećaj gladi. Trebaju biti hranjivi, ali ne obilni količinski. Od posebne je važnosti pobrinuti se da dijete ne stekne naviku konzumirati slatkiše i rafinirane proizvode bogate energijom, šećerom i mastima u vrijeme međuobroka.

Osim što takvi proizvodi ne pružaju nikakvu nutritivnu vrijednost, sadrže i mnoštvo aditiva te u većim količinama mogu preopteretiti jetru, koja je manje veličine nego u odraslih.

Umjesto toga za užinu im treba ponuditi svježe voće i povrće, mliječne proizvode, zalogaje od cjelovitih žitarica, orašaste plodove i sjemenke. Naravno, ponekad se može napraviti iznimka s mliječnim i voćnim sladoledom, pudingom ili nekoliko kockica čokolade, ali bitno je da to bude iznimka, a ne pravilo.

Primjeri zdravih međuobroka:

• Mliječni obrok: jogurt, kefir, mlijeko, mliječni desert s nižim udjelom masti – mogu se konzumirati sami, sa sezonskim voćem ili krekerima od integralnog brašna
• Bio sendvič: pecivo od cjelovitog brašna sa sjemenkama, sirni namaz, sir, nemasna šunka, povrće
• Muesli pločice od cjelovitih žitarica
• Mala pakiranja sušenog voća i orašastih plodova
• Keksi od integralnog brašna
• Biskvit s kremom na bazi mlijeka
• Sezonsko voće
• Muffin od cjelovitog brašna s voćem

Doručak je najvažniji obrok

Ako se "po jutru dan poznaje", po prehrani u djetinjstvu poznaje se zdravlje u odrasloj dobi. Stoga je djecu od početka potrebno podučiti pravilnoj prehrani, a prvo je pravilo da doručkuju, jer prvi je jutarnji obrok najvažniji. Mala djeca obično jedu čim se probude, no kad krenu u školu i kad počne trka s vremenom, mnogi đaci počnu preskakati doručak.

Redoviti zajutrak je vrlo poželjna prehrambena navika, to je obrok koji se ne može nadoknaditi kasnije u danu i istraživanja pokazuju da osobe koje redovito zajutarkuju imaju pravilniju prehranu. Točnije, zajutrak je prvi dnevni obrok, dok je doručak međuobrok, isto kao što je poslijepodnevna užina međuobrok. Međutim, u svakodnevnom govoru češće koristimo riječ doručak.

Poznato je kako djeca koja redovito doručkuju pokazuju bolje rezultate u standardiziranim testovima te povećanu sposobnost koncentracije u razredu, zainteresiraniji su za rad i kreativniji.

Doručak je ključan obrok za održavanje stabilne razine šećera u krvi tijekom dana te bi trebao osigurati 20 posto cjelodnevnih energetskih i nutritivnih potreba. Ovaj obrok trebaju sačinjavati žitarice i složeni ugljikohidrati kombinirani s mliječnim proizvodima i voćem, dok treba izbjegavati jednostavne, rafinirane šećere koji kratkoročno povise razinu šećera u krvi nakon čega slijedi naglo sniženje razine šećera, što uzrokuje pad koncentracije i slabije praćenje nastave.

Primjeri zdravog i ''brzog'' doručka:

1. Klasični

• Jedan obrok hrskavog mueslija (30g) i 125 ml obranog mlijeka
• Kakao, 2 dL
• Jedna jabuka srednje veličine

2. Za sladokusce

• Jedan obrok hrskavog čokoladnog mueslija (35 g)
• Šalica mlijeka
• 1 žlica meda
• 5 sušenih marelica

3. Za ljubitelje sendviča

• Jedno integralno pecivo sa sjemenkama (65 g)
• Sirni namaz (10 g)
• Kriška sira i kriška purećih prsa, list salate
• Čaša mlijeka