Sezona, odnosno berba mandarina traje od rujna sve do siječnja. To malo, slatko voće praktično je za jesti, lako se stavi u torbu i oguli, a ima i niz prednosti za zdravlje i ljepotu. 'Snaga' mandarina leži u činjenici da sadrže obilje vitamina C i imaju malo kalorija.
Mandarine su pune antioksidansa važnih za dobar imunitet, također doprinose borbi protiv raka, poboljšavaju zdravlje mozga, kože i srca.
Nutritivna vrijednost mandarina
Unatoč maloj veličini u usporedbi s drugim agrumima, kao što su naranče i grejpfruti, mandarine su bogate hranjivim tvarima i vodom, sadrže oko 85 % vode. Jedna srednje velika mandarina (88 grama) sadrži:
- kalorije 47
- ugljikohidrati 12 g
- vlakna 2 g
- proteini 0, 7 g
- masti 0 g
- Vitamin C 26 % dnevne vrijednosti (DV)
- Vitamin A 3 % DV
- Kalij 3 % DV
Kao što se vidi mandarine su izvrstan izvor vitamina C, također su vrijedan izvor beta-kriptoksantina, antioksidansa koji se u tijelu pretvara u vitamin A i koji je zaslužan za narančastu boju mandarina i drugog voća. Uz to, mandarine sadrže kalij i vitamine B kompleksa, B1, B6 i B9, odnosno tiamin, piridoksin i folat.
Visok udio antioksidansa u mandarinama smanjuje rizik od razvoja kroničnih bolesti
Antioksidansi štite tijelo neutralizirajući štetne učinke oksidativnog stresa uzrokovanog nakupljanjem slobodnih radikala. Slobodni radikali uključeni su u razvoj kroničnih stanja kao što su bolesti srca, artritis i rak. Mandarine, uključujući i kore bogat su izvori antioksidansa kao što su vitamin C i beta-kriptoksantin te flavonoida kao što su naringin, hesperidin, tangeretin i nobiletin. Antioksidativni kapacitet vitamina C poznat je po svojim blagotvornim učincima na zdravlje kože i srca, kao i po svojim svojstvima u borbi protiv raka. Istraživanja su povezala flavonoide s brojnim zdravstvenim dobrobitima, uključujući učinke na zaštitu mozga i smanjeni rizik od razvoja kroničnih bolesti.
Nasadi mandarina
Mandarine su imuno boosteri
Vitamin C u mandarinama može pomoći u zaštiti imunološkog sustava od virusa i bakterija djelovanjem na T stanice, vrstu bijelih krvnih stanica koje štite tijelo. Istraživanja pokazuju da vitamin C utječe na razvoj i funkciju T stanica i pomaže u održavanju zdrave razine ovih stanica u borbi protiv infekcija. Osim toga, vitamin C pojačava djelovanje fagocita - imunoloških stanica koje uništavaju bakterije i druge štetne spojeve što se također pozitivno odražava na imunitet. Studije su pokazale da unos od 1 do 2 grama vitamina C dnevno skraćuju trajanje i težinu prehlade. Također može pomoći u smanjenju ozbiljnosti alergijskih reakcija jer sadrži hesperidin i naringenin, dva antioksidansa prisutna u kori mandarine.
Mandarine potiču proizvodnju kolagena i usporavaju nastanak bora
Dodavanje mandarina u prehranu može poboljšati zdravlje kože zbog učinka vitamina C na proizvodnju kolagena. Kolagen je najzastupljeniji protein u tijelu. Daje strukturu, snagu i stabilnost vezivnom tkivu, uključujući kožu. Sa starenjem količina kolagena u tijelu se smanjuje. Međutim, vitamin C potiče sintezu kolagena, što poboljšava zacjeljivanje rana i smanjuje znakove starenja, poput bora. Štoviše, antioksidativna svojstva vitamina C mogu smanjiti znakove starenja usporavanjem oštećenja kože uzrokovanih slobodnim radikalima. Zbog vitamina A mandarine dobro djeluju i protiv prištića i akni, a pomažu i održavanju lijepe i njegovane kose.
Piling od mandarina
Puni potencijal mandarina iskoristit ćete, ako ih redovito konzumirate tijekom sezone. No, one su korisne i za vanjsku upotrebu. Donosimo recept za piling od mandarina za lice i vrat koji možete napraviti jednom mjesečno kada poželite da vam koža zablista.
Sastojci:
- 4 mandarine
- 10 čajnih žlica šećera
- malo vrele vode.
Priprema
- Ogulite mandarine i iscijedite ih
- U malo vruće vode miješanjem rastopite šećer
- Smjesu nježno utrljajte u lice i vrat
- Isperite lice mlakom vodom i namažite hidratantnom kremom.
Sastojci za piling od mandarina
Mandarine mogu pomoći u mršavljenju
Mandarine mogu pomoći pri mršavljenju jer sadrže puno vlakana. Agrumi, uključujući mandarine, sadrže netopiva vlakna koja ne fermentiraju u crijevima poput celuloze i lignina. Ova vrsta vlakana pojačava osjećaj sitosti usporavanjem prolaska hrane kroz probavni trakt. To zauzvrat pomaže u regulaciji apetita, što može potaknuti gubitak težine. Štoviše, istraživanje pokazuje da su ljudi s većim unosom vlakana sposobniji održavati svoju tjelesnu težinu ili spriječiti ponovno dobivanje na težini u usporedbi s onima koji konzumiraju manje vlakana.
