Dok neki ne mogu započeti dan bez jedne, dvije ili čak tri kave, drugi pak uopće ne osjećaju potrebu za njom i piju je samo povremeno. Znanstveno objašnjenje za ovaj fenomen dali su znanstvenici sa Sveučilišta u Trstu otkrivši kako se ljubav prema kavi krije u našim genima.
Nasljeđe je presudno
Proučavajući populaciju ruralnih dijelova Italije, znanstvenici su proveli genetsku studiju u kojoj su identificirali gen koji bi mogao igrati ulogu u metabolizmu kofeina. U istraživanju objavljenom u časopisu Scientific Reports, znanstvenici su intervjuirali više od 1200 ispitanika o njihovim navikama ispijanja kave, a dobivene rezultate usporedili su s rezultatima genetskih istraživanja. Isti postupak proveli su i na više od 1700 nizozemskih ispitanika. Rezultati su pokazali kako osobe s većom ekspresijom odnosno aktivnošću gena PDSS2 piju manje kave. Navedeni gen je vjerojatno zadužen za regulaciju proizvodnje proteina koji metaboliziraju kofein u tijelu.
Kava za dugovječnost
Hipoteza koja čeka konačnu potvrdu glasi da osobe s većom aktivnosti navedenog gena sporije razgrađuju kofein i iz tog razloga piju manje kave od osoba čija je aktivnost navedenog gena manja. Zbog sporijeg metabolizma kofeina, tim je osobama potrebna manja količina kofeina za isti učinak budnosti. Znanstvenici su dodali kako metabolički put razgradnje kofeina ujedno služi i za metabolizam određenih lijekova. Utjecaj kave na zdravlje još uvijek je kontroverzna tema. Kava se dovodi u vezu sa smanjenjem rizika od začepljenja arterija, nižim rizikom od dijabetesa tipa 2 i potencijalno doprinosi dugovječnosti.
Mršavljenje uz zelenu kavu, je li moguće?
