Hrana 525 prikaza 06. travnja 2012.

Nahrani imunitet češnjakom i rajčicom

Cesnjak.
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Hrana koju jedeš svaki dan osnažit će te iznutra i pomoći tvom imunitetu u borbi protiv neugodnih tegoba izazvanih alergijom. Uz redovito konzumiranje češnjaka, rajčice, bobičastog voća i orašastih plodova uživaj u proljeću bez hunjavice, kihanja, curenja nosa i glavobolje

Alergija predstavlja neprilagođen odgovor tjelesnog imunološkog sustava na posve bezopasnu supstanciju. Imunološki sustav je izuzetno kompleksan obrambeni mehanizam koji pomaže u borbi protiv infekcija. Njegova je glavna uloga identifikacija 'stranih napadača' i mobilizacija tjelesnih bijelih krvnih stanica koje se bore protiv njih.

Kod nekih osoba, imunološki sustav pogrešno identificira netoksične supstancije kao napadače pa bijele krvne stanice reagiraju pretjerano i čine tijelu više štete nego koristi. Tako alergijski odgovor postaje zasebna bolest. Najčešći simptomi, dobro poznati alergičarima, su začepljen nos, kašalj, kihanje, suzenje očiju, svrbež, kožni osip, glavobolja i iscrpljenost.

Hrana i plijesan su najčešći alergeni

Tvari koje izazivaju alergijske reakcije nazivaju se alergeni. Iako gotovo sve poznate supstancije mogu izazvati alergijsku reakciju u čovjeka, danas su poznati najčešći alergeni poput peludi, prašine, nekih metala (posebice nikla), lanolina, životinjske dlake, određenih lijekova (penicilin, aspirin), prehrambenih aditiva (benzojeva kiselina i sumporni dioksid) te nekih kemikalija koje nalazimo u sapunima i deterdžentima za pranje rublja.

Mnoge su osobe alergične na plijesan. Spore plijesni prenose se zrakom i najprisutnije su tijekom ljeta i rane jeseni. Košnja, žetva ili hod kroz visoku vegetaciju može izazvati reakciju. Hrana je također dobro poznati alergen. Alergijske reakcije najčešće izazivaju: čokolada, mliječni proizvodi, jagode, jaja, kikiriki, školjke, rakovi i pšenica.

Još uvijek nije potpuno jasno zašto su neke osobe alergičari, a neke ne. Ipak, dokazano je da alergije mogu biti nasljedne, a poznato je i da dojenje pruža zaštitu od razvoja alergije u dojenčadi. Postoje vjerovanja kako su u nastanak alergije upleteni i emocionalni čimbenici, stres i ljutnja, posebice ako imunološki sustav ne funkcionira adekvatno.

Imunološki sustav kao zaštitnik

Moderna konvencionalna medicina bori se protiv bolesti izravno, uz pomoć lijekova, operacija i cijelog niza terapija. Međutim, danas smo svjesni da se iskonsko zdravlje postiže tek uz zdrav i snažan imunološki sustav koji je u optimalnoj funkciji.

Imunološki sustav bori se protiv mikroorganizama – uzročnika bolesti i dirigira procesom izliječenja. Od dana rođenja, naš je organizam izložen stalnim ''napadima'' bakterija, virusa i ostalih patogenih čestica, a imunološki sustav predstavlja jedinstveni štit od bolesti kojim nas je opskrbila majka priroda.

Dva lica imuniteta

Sastoji se od dva izrazito različita entiteta. Jedan dio sustava je nespecifičan, što znači da napada i odolijeva svemu s čime dođe u kontakt. Primjerice, koža osigurava štit od bakterija, virusa i drugih napadača. Izlučivanjem znoja i masti koji su kiseli ometa se rast nepoželjnih bakterija.

U želucu dolazi do lučenja kiselina i enzima koji imaju razoran učinak na nepoželjne mikroorganizme. Slina i suze sadrže enzim koji uništava bakterije. Čak i dlake u nosu imaju ulogu u ometanju ulaska mikroba u naš organizam.

Hoće li mikroorganizam biti toliko lukav da zavara nespecifični dio imunološkog sustava ovisi o drugoj razini – specifičnom dijelu. Ovaj dio imunološkog sustava je izuzetno probirljiv. Ovisno o vrsti napadača s kojim se suočava, ovaj dio sustava lansira specijalno dizajnirano oružje koje nazivamo antitijela, odnosno proteine koji uništavaju točno određene napadače, a na druge nemaju utjecaja.

Imunološki sustav može proizvesti više od 100 milijardi vrsta antitijela, te stoga može prepoznati i napasti gotovo sve s čime dođe u doticaj. Štoviše, ima vrlo dobro pamćenje. Kada se jednom izložimo mikrobu, naš imunološki sustav ga zapamti. Ako se taj napadač ikada ponovo vrati – nakon nekoliko mjeseci, godina ili desetljeća – odgovarajuća antitijela će brzo krenuti u akciju.

Dijete slabe imunitet

Imunološki sustav nije isključivo uključen u borbu protiv različitih bakterija, virusa, patogena, on biva aktiviran i kada smo alergični na određene tvari (primjerice, kad konzumiramo hranu na koju smo alergični ili koju ne podnosimo). Reakcije na alergene u hrani mogu biti brze, anafilaktičke reakcije, ili odgođene reakcije poput osipa, migrena, slabosti ili bolova u mišićima.

Procesirane namirnice te namirnice koje imaju veće količine pesticida ili konzervansa mogu također biti problematične za imunosni sustav. Toksični metali, primjerice kadmij, olovo i živa imaju imunosupresivno djelovanje.

Osobama koje pate od alergija preporučuje se jačanje imunološkog sustava. Unos energije ima značajan utjecaj na aktivnost imunološkog sustava, a dokazano je kako pothranjene osobe lakše podliježu raznim infekcijama od onih s adekvatnom tjelesnom masom. Naš imunološki sustav ne voli izrazito restriktivne dijete za mršavljenje, ali mu se ne sviđa ni prekomjerna tjelesna masa.

Češnjakom jačaj organizam

Češnjak je apsolutna superzvijezda među namirnicama koje pospješuju imunitet. Velik broj stručnih radova objavljen je o fascinantnim svojstvima češnjaka, dokazano mu je baktericidno, fungicidno,antimikotičko i protuvirusno djelovanje, a ima i snažan detoksikacijski učinak. Kako bi osigurali povoljno djelovanje dnevno trebamo konzumirati barem jedan režanj svježeg češnjaka.

Teško je odlučiti koju namirnicu postaviti na prijestolje uz češnjak, no zasigurno postoji više kandidata. Zbog sadržaja snažnog antioksidansa likopena, rajčica se smatra odličnom namirnicom za očuvanje i jačanje imuniteta, međutim ne smijemo zaboraviti na riznice vitamina i fitokemikalija poput mrkve, brokule, citrusa, kupusa, kivija i brojnih drugih vrijednih namirnica.

Otkrij snagu bobičastog voća

Neke bakterije, poput onih iz sojeva Lactobacillus i Bifidobacterium, imaju povoljan učinak na imunitet kada se unose putem hrane ili dodataka hrani. Ova postavka dokazana je u velikom broju znanstvenih istraživanja, a velik broj pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG (ili kraće LGG). Ove ''dobre bakterije'' djeluju povoljno na zdravlje probavnog sustava, a time i na jačanje imuniteta.

Imunološki sustav zahtijeva i adekvatan unos visokovrijednih proteina iz ribe, nemasnog mesa i jaja te mahunarki i žitarice, a od iznimne važnosti je i pravilan odabir masnoća. Poželjan je viši unos omega-3 masnih kiselina i smanjen unos omega-6.

Prehranu je poželjno obogatiti plodovima bogatim antioksidansima poput bobičastog voća te klicama, sjemenkama, orašastim plodovima te prahom mladih zelenih žitarica poput ječma i pšenice.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.