Malo alkohola dobro je za zdravlje

Ljudi su konzumirali alkohol još u prahistorijskim vremenima. Vino se prvi puta spominje u Starom Zavjetu, a činilo je i važan dio kultrure starih Rimljana i Grka. Prvo pivo su okusili Sumerani i Babilonci oko 4000 g. pr. Kr., a i diljem istočne Azije su poljoprivrednici koji su uzgajali žitarice neovisno jedni o drugima otkrivali razna alkoholna pića.

Danas su alkoholna pića u svim oblicima uvriježeni dio kulture i socijalizacije. Iako se primarno pije zbog povoljnog utjecaja na raspoloženje, rezultati studija otkrivaju i zdravstvene blagodati umjerene konzumacije alkohola.

Ni previše ni premalo

Zdravstveni rizici prekomjernog uživanja u alkoholu, kao i potencijalna "sigurna granica" konzumacije poznati su već stoljećima. Moderne epidemiološke studije ukazale su na nižu smrtnost i pobol među umjerenim konzumentima alkohola. Kao prekomjeran unos alkohola definiran je unos ≥3 alkoholnih pića dnevno, a odnos unosa alkohola i smrtnosti opisan je popularnom "j-krivuljom" koja slikovito ukazuje na niži rizik smrtnosti za osobe koje umjereno piju, dok neumjereno konzumitranje nosi najviši rizik, a potpuni apstinenti imaju blago viši rizik od osoba koje umjereno piju.

Ovaj novi pogled na zaštitni učinak alkohola najviše se vezuje uz blagotvorni učinak na kardiovaskularno zdravlje, posebice prevenciju koronarne bolesti. S druge strane, dobro su poznati negativni učinci prekomjernog unosa alkohola na zdravlje srca, primjerice povećan rizik od alkoholne kardiomiopatije, visokog krvnog tlaka te hemoragijskog moždanog udara.

Alkohol zimi grije?

Iako se alkohol čini kao idealno piće za hladne zimske dane, on zapravo smanjuje tjelesnu temperaturu neovisno o vanskoj temperaturi te povećava rizik od pothlađivanja. Naime, kad je temperatura okoliša niska, krv napušta kožu i odlazi grijati unutarnje organe. Alkohol radi obrnuto i povećava dotok krvi u kožu - posljedica je hlađenje tijela.

Dodatno, alkohol smanjuje drhtanje što je aktivnost kojim se tijelo brani od hladnoće jer na taj način proizvodi toplinu. Nakon samo jednog alkoholnog pića, tijelo reagira na prvotni osjećaj topline tako da tjera krv u kožu i pojačava se znojenje koje dodatno pridonosi smanjenju tjelesne temperature.

Razlike vina, piva i žestokog

Alkoholna pića proizvode se fermentacijom šećera ili škroba. Kao polazna sirovina koriste se brojne vrste žitarica i voća te brižno odabrani dodaci koji daju posebnu aromu pićima. 

Uglavnom se sastoje od vode, čistog alkohola (etanola) i, ovisno o vrsti alkoholnog pića, različite količine šećera (ugljikohidrata) te zanemarive količine proteina, vitamina i minerala. Pića se međusobno razlikuju po sadržaju alkohola i ugljikohidrata.

Pri tome treba imati na umu da postoje i znatne razlike u jedinicama serviranja alkoholnih pića. Tako, jednu jedinicu serviranja alkoholnog pića čini: 1,5 dcl vina, 3 dcl piva i 0,3 dcl žestokog alkoholnog pića. 

Jedan gram alkohola sadrži 7 kcal, što je više nego što osigurava gram ugljikohidrata ili proteina koji daju 4 kcal. S obzirom da ima znatnu energetsku, a gotovo nikakvu nutritivnu vrijednost, alkoholna pića se često referiraju kao "prazne kalorije".

Alkohol i zdravlje srca i mozga

Istraživanja su pokazala da umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Uvjerljivi dokazi koje nude stotine istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od bolesti srca i dijabetesa u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s konzumiranjem alkohola.

Najčešće se u kontekstu blagotvornog učinka na zdravlje spominje crno vino zbog sadržaja polifenola, međutim dokazano je da i pivo sadrži širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz bilja, uključujući polifenole i fitoestrogene. 

Nekoliko studija također pokazuje da umjerena konzumacija alkohola znatno smanuje rizik od demencije i oslabljenih kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem.

Također, čini se da osobe koje svakodnevno unose umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od Alzheimerove bolesti. Smatra se da alkohol razrjeđuje krv i sprečava nastanak krvnih ugrušaka u mozgu. Osim toga, pokazalo se da alkohol stimulira otpuštanje acetilkolina, kemikalije koja ima važnu ulogu u procesu učenja i pamćenja.

Pozitivan učinak alkohola na zdravlje je impresivan, no ključna riječ pri konzumaciji je uvijek "umjerenost". Umjerena konzumacija se definira kao 1-3 jedinice serviranja dnevno za zdrave muškarce te 1-2 jedinice serviranja dnevno za zdrave žene koje nisu trudne. 

Druga strana medalje

Studije također otkrivaju drugu stranu medalje. Naime, prekomjerna konzumacija alkohola ne samo da poništava pozitivne učinke već i značajno povisuje rizik od brojnih zdravstvenih problema uključujuči povišeni krvni tlak, bolesti jetre, moždani udar, demenciju, neke vrste karcinoma (karcinom jetre, gušterače, jednjaka i usta).

Izrazito velike količine alkohola koje se konzumiraju u kratkom vremenskom periodu mogu biti fatalne. Alkohol je toksičan i kad se konzumira redovito u povišenim količinama. Tada uzrokuje ireverzibilna oštećenja jetre te cjelog niza drugih organa u tijelu poput gušterače, probavnog sustava, mozga, srca, mišića i spolnih žlijezda.

Alkohol usporava metabolizam hranjivih tvari u korisne molekule smanjujući izlučivanje probavnih enzima iz gušterače. Alkohol također ometa apsorpciju hranjivih tvari uništavajući i oštećujući stanice koje pokrivaju sluznicu želuca i crijeva, uz to ometajući i apsorpciju nekih tvari iz probavnog trakta u krv .

Čak i kad su hranjive tvari probavljene i apsorbirane, alkohol može sprječavati njihovu punu iskoristivost, mijenjajući njihov transport, pohranjivanje i izlučivanje. Smanjeno pohranjivanje vitamina u jetri, poput vitamina A, i povećano izlučivanje hranjivih tvari poput masti, ukazuje na oštećeni proces iskorištavanja hrane, zbog prisustva alkohola

Kako nastaje pivski trbuh?

Također, studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition otkriva da alkoholna pića dovode do povećanja tjelesne mase jer alkohol usporava izgaranje tjelesnih rezervi masnog tkiva, povećava apetit i doprinosi unosu energije.

U studiji je, naime, na oko 2300 konzumenata i apstinenata pokazano da umjereno konzumiranje alkohola, npr. jedno piće na dan, ne doprinosi gomilanju masnog tkiva oko struka. Međutim, oni koji piju povremeno i pritom pretjeruju (više od 4 pića) mogu očekivati pivski trbuh.

Alkohol kao afrodizijak

Budi želju, ali remeti izvedbu

Iako se često koristi kao poticaj za ljubavnike i "otpuštanje kočnica", velike količine alkohola umanjuju seksualnu performansu muškarca. Alkohol smanjuje razinu testosterona, povisujući istovremeno razinu estrogena što može imati za posljedicu impotenciju, ali i rast grudi u muškaraca alkoholičara.

U Shakespeareovom Macbethu alkohol se opisuje kao sredstvo koje "budi želju, ali remeti izvedbu". Naime, previše alkohola često uzrokuje spolnu nemoć i nedostatak želje, dok male količine kvalitetnog vina ili šampanjca potiču želju i kod muškarca i kod žene.

Neželjene posljedice: mamurluk i ovisnost

Prekomjerno uživanje u alkoholu u kratkom roku nosi sa sobom još jednu nemilu posljedicu – mamurluk. Mamurluk je u stvari rezultat dehidracije i intoksikacije organizma uslijed prekomjernog konzumiranja alkohola.

Iako je najbolji lijek za mamurluk vrijeme – barem 24 sata odmora; obilje tekućine, lagana šetnja po zraku, kava, suha hrana i vitamini B kompleksa mogu ublažiti glavobolju, mučninu, slabost i vrtoglavicu uzrokovanu pretjeranim "slavljem".

I na kraju, ne smije se zaboraviti da je alkohol visoko ovisna supstanca koja ako prijeđe u naviku nosi sa sobom ne samo ozbiljno narušeno zdravlje, već i nasilje i razorene obitelji. Stoga, kao i u svemu u životu u alkoholu valja uživati umjereno kako bi se iskoristile sve pogodnosti koju ova jedinstvena tvar može ponuditi.