Europski parlament je izglasao veto na tehničku mjeru kojom se na energetskim pićima dopuštaju tvrdnje poput „kofein pridonosi povećanju performansi“ i „kofein pridonosi budnosti“.
Razlog djelovanja Europskog parlamenta je podatak da sve više mladih i djece konzumira energetske napitke.
Prosječna limenka sadrži 27 g šećera
''Proizvođači tvrde da se reklamama ne obraćaju djeci, no tinejdžeri su među najvećim potrošačima tih pića a i djeca ispod 12 ih sve više piju. Zdravstvene tvrdnje da poboljšavaju koncentraciju ili olakšavaju učenje mogu namamiti djecu i mlade da, prije škole ili učenja, piju energetske napitke. Prosječna limenka sadrži 27 g šećera i 80 mg kofeina, dakle kao velika šalica crne kave s četiri žlice šećera'', upozorila je europarlamentarka dr. Biljana Borzan, jedan od pokretača izglasavanja veta.
Takozvane "zdravstvene tvrdnje" o pozitivnom utjecaju koje nose neki prehrambeni proizvod su zamišljene kako bi kupce potaklo da kupuju zdravu hranu. No, te iste "zdravstvene tvrdnje" mogu negativno utjecati na zdravlje ako stoje na proizvodima koji sadrže velike količine šećera, soli i drugih potencijalno štetnih tvari. Primjer je čokoladno mlijeko puno šećera na kojem stoji tvrdnja da je dobro za kosti jer sadrži kalcij.
Previše šećera i kofeina
Europska komisija predlaže odobrenje svake pojedine zdravstvene tvrdnje, a Europski parlament ima ovlasti odbiti ih izglasavanjem veta.''Tu se ne radi o zabrani energetskih pića već o zdravom razumu. Bizarno je da pića koja sadrže toliko šećera i kofeina uopće mogu nositi „zdravstvene tvrdnje“. Uostalom, na limenkama već sad malim slovima stoji da se ne preporučuju djeci i trudnicama. Imali bi smo situaciju da isti proizvod nosi upozorenje i „zdravstvenu tvrdnju“, izjavila je Borzan.
Hrvatska eurozastupnica je s dvije kolegice iz Parlamenta početkom godine pokrenula pitanje regulacije konzumiranja energetskih napitaka kod djece i maloljetnika. EU ima ovlasti djelovati oko pakiranja i oglašavanja dok je na državama članicama da urede pitanja prodaje i poreza. Tako su Litva i Latvija zabranile prodaju energetskih pića maloljetnicima, a Francuska i Mađarska uvele posebne poreze na te proizvode.
''Današnja odluka je prvi odlučan korak i uspjeh naše inicijative da se smanji konzumacija energetskih pića kod djece i mladih. Podatak da 40 posto djece i mladih koji ih piju to rade jer im navodno treba energije sam za sebe govori da su zavedeni reklamiranjem. Taj podatak ruši tvrdnje proizvođača da se reklamama ne obraćaju djeci i zato im ne treba dati dodatne mogućnosti za ispiranje mozga'', zaključila je Borzan.Veto je izglasan s velikom većinom glasova „za“.
