Svi znamo da je špinat ''jako zdrav'' i da je Popaj jak zato što ga jede, ali znamo li što se to zapravo krije u tamnozelenim listovima ove namirnice? Bogat je izvor vitamina C koji jača imunitet i pomaže resorpciju željeza; zatim vitamina A koji održava zdravima kožu i sluznicu, te vitaminima B skupine uključujući i folnu kiselinu koja djeluje na stvaranje crvenih krvnih stanica
Da bi očuvala te vitamine, špinat je najbolje kuhati na pari ili u vrlo maloj količini vode, ne dulje od 10-ak minuta. (Želiš li zadržati svježu, zelenu boju špinata, odmah nakon kuhanja ga izvadi iz vruće vode i potopi na nekoliko minuta u hladnoj.) Od minerala najviše ima kalija, koji olakšava rad bubrega i srca, kalcija važnog za rast zdravih kostiju i zubi, magnezija koji jača mišiće, te željeza. U manjim količinama su zastupljeni fosfor, mangan, bakar, cink i jod.
Kako pripremati špinat?
I još nekoliko tajni vezanih uz pripremu špinata: prije kuhanja mu odstrani peteljku i veće poprečne žile na listovima, budući da su upravo one bogate oksalnom kiselinom, koja može tvoriti malene kristaliće i taložiti se u djetetovim mokraćnim kanalima i bubrezima. Oksalna kiselina je i glavni uzrok zašto špinat pripremamo s mlijekom: veže kalcij iz mlijeka, tvoreći netopljiv spoj kalcij-oksalat i tako se izlučuje iz organizma. Umjesto mlijeka možeš, naravno, upotrijebiti i adaptirano mlijeko za dojenčad ili majčino mlijeko, ili neki drugi mliječni proizvod (jogurt, vrhnje, svježi sir); jedino je važno da obiluje kalcijem.
Vodu u kojoj se špinat kuhao baci, jer je puna nitrata koji prelaze u nitrite, iz kojih pak djelovanjem bakterija u debelom crijevu mogu nastati nitrozamini – potencijalno kancerogenog djelovanja. Upravo nitrati su i razlog zbog kojega špinat treba pripremati uvijek neposredno prije konzumiranja jer se jednom termički obrađen špinat ne smije ponovno zagrijavati, niti dulje čuvati (čak ni u hladnjaku).
Foto: Thinkstock
