Transformacija prehrambenog sustava zahtijeva suradnju proizvođača, trgovaca, stručnjaka i potrošača te postaje zajednička odgovornost gospodarstva, znanosti i društva u cjelini, istaknuto je u utorak na okruglom stolu "Hrana budućnosti: očekivanja novih generacija i odgovor poslovnog sektora".
Skup su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i neprofitna nevladina organizacije za zaštitu prirode WWF Adria.
Prehrambeni sustav pred sve većim je izazovima i treba voditi računa o zaštiti okoliša, voda, zdravlju ljudi i očuvanju planeta, rekla je direktorica HUP Udruge trgovine Marijana Filipić.
Trgovina je tu važna jer je spona između proizvođača i potrošača, istaknula je Filipić napominjući kako trgovci ne oblikuju samo ponudu na policama već i prehrambene navike, dostupnost proizvoda i dugoročne trendove potrošnje.
Upravo u tome, kako je rekla, velika je prilika da trgovci kroz znanstveno utemeljene alate i suradnju s relevantnim partnerima budu aktivan dio rješenja.
Naglasila je važnost suradnje gospodarstva i znanosti u razvoju zdrave hrane i održivih prehrambenih navika.
Izvršna direktorica WWF Adrie Nataša Kalauz upozorila je da prehrambena industrija i industrija uzgoja hrane te način kako jedemo i živimo stvara pritisak na planet koji ima ograničene resurse.
Trenutno, kako je navela, 40 posto kompletne ukupne površine Zemlje zauzima intenzivna poljoprivreda i industrija proizvodnje hrane, a 70 posto svih vodnih resursa troši industrija hrane. Također, 27 posto svih stakleničkih plinova se pripisuje industriji harne.
Cilj okruglog stola, kako je rekla, je podijeliti vrlo praktične alate i metodologiju koja je usmjerena na prehrambene lance, tvrtke koje prodaju hranu, odnosno podučiti ih kako smanjiti ugljični otisak specifičnim odabirom namirnica i djelovanjem prema potrošačima koje se želi potaknuti na odabir zdrave prehrane.
Radi se o stilu života, prehrani i odabirima koji uzimaju u obzir da trenutna proizvodnja hrane strahovito opterećuje naš planet, rekla je.
Problem pretilosti i bacanja hrane
U Hrvatskoj je oko 55 posto odraslih građana u kategoriji pretilih, što stvara pritisak na zdravstveni sustav, rekla je i dodala da to poslodavcima mora doći u fokus jer je to njihova radna snaga i to su onda određene posljedice koje imaju direktan utjecaj na njihovo poslovanje.
Na okruglom stolu je predstavljena i WWF metodologija razvoja zdravih i održivih prehrambenih navika, znanstveni alat kojim se želi pomoći tvrtkama da pokušaju smanjiti utjecaj na planetu i resurse i da zajednički djeluju na potrošače da probaju birati zdravije opcije.
Tu se misli na puno veću kombinaciju povrća i voća, hrane koja je biljnog podrijetla, zatim na opcije zamijene za klasične proteine i mesne prerađevine ali i neki drugi pristupi koji se vode time da određena kategorija hrane bude istaknutija, da se rade zajedničke kampanje kako bi se potrošači poticali na zdravije prehrambene navike i odabire itd.
Ako želimo ići u korak sa zdravstvenim smjernicama ali i ograničenjima našeg planeta, morat ćemo voditi računa kakvu hranu jedemo, u kojim količinama, kako se ona proizvodi, poručila je, Kalauz.
Na skupu je naglašeno i kako prekomjerna i intenzivna proizvodnja hrane, osobito stočarskih proizvoda, značajno iscrpljuje prirodne resurse, dok se istodobno oko trećine proizvedene hrane baca.
Zaključeno je kako transformacija prehrambenog sustava zahtijeva suradnju svih dionika; od proizvođača i trgovaca do stručne zajednice i potrošača. Upravo maloprodajni sektor, kako je istaknuto, ima ključnu ulogu u usmjeravanju prehrambenih izbora te može biti snažan pokretač pozitivnih promjena.
