Razornih požara je svake godine sve više, a čini se kako je 2021. rekordna godina. Dok požari razaraju Grčku, Tursku, Italiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku i Kaliforniju, ali i našu obalu, ne možemo izbjeći činjenicu da su ljudi glavni krivac ovog kobnog trenda.
Požari u prirodi oduvijek su bili dio prirodnog ciklusa na Zemlji, no u posljednjih nekoliko godina broj požara je značajno porastao. Prisjetimo se samo početka 2020. kada su požari u Australiji odnijeli 34 ljudska života, ali i preko tri milijarde životinjskih. Sezona požara nije ništa novo, no nekada su vatrene buktinje bile znatno manje, ali i rjeđe, prenosi National Geographic.
Danas možemo vidjeti kako požari razaraju Grčku, Tursku, Italiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku i Kaliforniju, ali i našu obalu. Na gašenju požara kod Segeta Gornjeg ovog je ponedjeljka angažiran najveći broj protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga RH, prenosi MORH. U Kaliforniji je požar potpuno progutao mali gradić Greenville prepun povijesnih znamenitosti, dok su stanovnici predgrađa Atene u sred noći evakuirani iz domova jer su se gusti dim i vatrena stihija opasno približili glavnom gradu Grčke. Strašni prizori s mjesta požara nameću pitanje je li sve veći broj požara uzrokovan neopreznim pojedincima ili postoji veći problem?
Klimatske promjene krivac su za sve veći broj požara
Koliko klimatske promjene imaju velik utjecaj na pojavu prirodnih katastrofa jasno se vidi na primjeru požara. Požar je zapravo vrlo jednostavna pojava za koju su potrebna tri uvjeta: pravi klimatski uvjeti, materijal koji može gorjeti i iskra. Stručnjakinja za klimu sa Sveučilišta Colorado Jennifer Balch za National Geographic navodi kako su ljudi direktno utjecali na promjenu sva tri uvjeta svojim neodgovornim ponašanjem prema okolišu.
Glavna promjena koja uzrokuje sve češće požare su sve više temperature koje isušuju zrak i čine ga toplijim. Topli zrak iz biljaka i ostalih predmeta na zemlji izvlači vlagu velikom brzinom, a tako suhi lako postaju materijal koji gori. Kada na to dodamo sve veći broj olujnih nevremena s munjama, dobili smo recept za katastrofu. Ipak, većina požara i dalje započinje ljudskom nepažnjom i ostavljanjem otvorenog plamena na polju, opušaka ili sličnih opasnih predmeta, no požari od takvih nesmotrenih postupaka ne bi bili toliko česti da se priroda ne isušuje alarmantnom brzinom zbog visokih temperatura te stvara veliku količinu materijala koji gori.
Pozitivne strane požara?
Znanstvenici se slažu da čak i požari imaju pozitivne strane jer se ipak radi o prirodnoj pojavi. Određene vrste eukaliptusa primjerice imaju sloj smole preko sjemenki pa se ne mogu razmnožavati, ako vatra ne otopi smolu. Postoji još niz primjera biljaka i životinja koje imaju koristi od požara, no oni se nalaze na malim područjima. Požari u razmjerima kojima haraju danas prijete velikom broju životinja, ne samo kao direktna prijetnja nego kao mogućnost gubitka prirodnog staništa.
Požari utječu na vremensku prognozu
Manje je poznato da veliki požari mogu potpuno promijeniti vremensku prognozu za određeno područje. Gusti dim koji se diže u nebo brzo se hladi i služi kao izvorište kondenzacije vode. Voda koja se uhvati za čestice iz dima postaje kiša, a tako se brzo formiraju i razorne oluje praćene munjama koje mogu izazvati nove požare. Tako se ciklus vrti u krug i produžava se sezona požara.
Promjena mentaliteta je ključna u borbi protiv požara
Sada već svi znamo da ne smijemo u ljetnim mjesecima paliti vatru u kampovima ili izletištima kako bi pripremali roštilj, ne smijemo bacati opuške u prirodu kao ni ostale lako zapaljive predmete, no to nije dosta. Zeleniji način života ključ je pozitivne promjene, ali i poticanje velikih kompanija koje su zaslužne za zagađenje okoliša da promijene svoju politiku. Do klimatskih promjena došli smo svi zajedno, vrijeme je da se svi zajedno i promijenimo kako bi ih sveli na minimum, a time sačuvali i milijarde životinja te tisuće ljudi koji su svake godine pogođeni požarima.
