Najopasnije vrste plastike i pojedine tanke plastične vrećice trebale bi se zabraniti do 2020. godine, traži se u rezoluciji Europskog parlamenta izglasanoj u utorak. Ova zabrana bila bi samo dio Europske strategije kojom se želi smanjiti količina plastičnog otpada u okolišu
Prioritet je recikliranje
''Europski parlament je pokazao kako se uhvatiti u koštac s ogromnim problemom štetnog utjecaja plastičnog otpada na okoliš i ljudsko zdravlje. Danas smo rekli da želimo promijeniti loše navike i biti svjesni naših proizvoda od proizvodnje do konačnog zbrinjavanja. To bi pomoglo u čišćenju našeg mora i zemlje'', kazao je izvjestitelj Vittorio Prodi, talijanski zastupnik koji je pripremio rezoluciju. Komisiju je pozvao da predloži da se do 2020. na deponijima postupno zabrani odlaganje otpada koji se može reciklirati ili iskoristiti u energetske svrhe.
Rezolucija poziva na radikalno smanjenje i zabranu uporabe plastičnih vrećica koje služe za jednokratnu uporabu. Zastupnici smatraju da bi se najopasnije vrste plastike za koje će se prema znanstvenim dokazima utvrditi da su to one koje najviše narušavaju ljudsko zdravlje i okoliš (poput mikro-biorazgradive i okso-biorazgradive plastike) i one koje sadrže teške metale te druge tvari koje otežavaju postupke recikliranja, trebale postupno ukloniti s tržišta ili potpuno zabraniti.
Gospodarski potencijal, ali neiskorišten
U EU se trenutačno reciklira samo 25 posto otpada, a zastupnici naglašavaju kako su gospodarske mogućnosti recikliranja plastike još uvijek neiskorištene. Tvrde da bi potpuna provedba zakonodavstva EU o otpadu uštedjela 72 milijarde eura godišnje, povećala godišnji promet sektora gospodarenja otpadom i recikliranja u EU za 42 milijarde eura te stvorila više od 400 000 radnih mjesta do 2020. godine.
Naša bioreporterka te bio&bio blogerica Irina Zafranović tvrdi kako upravo plastične vrećice koje se prekomjerno i nerijetko potpuno bespotrebno koriste prije ili kasnije završe u otpadu, ali tu nije kraj već početak problema. ''Odbačene vrećice uzrokuju brojne probleme biljnom i životinjskom svijetu pa tako primjerice više od milijun ptica i približno 100 000 morskih sisavaca ugine svake godine nakon što progutaju ili se zaglave u plastične vrećice. Rješenje je jednostavno - odlučno reci ''ne'' plastičnim vrećicama i bolje se organiziraj'', kaže te savjetuje da uložiš u trajne, sklopive torbe i vrećice te ih držiš na nekoliko lokacija (u uredu, kod kuće, u autu, u torbici i sl.) kako bi ti bile u svakom trenutku nadohvat ruke. ''Aktivno sudjeluj u zaštiti prirode te potakni svoju obitelj i prijatelje da učine isto.''
Saznaj kako možeš sretno živjeti bez plastike.
