Eko 31. srpnja 2020.

Krivica je na svima: Zbog ovog godišnje umre 100 000 morskih sisavaca

1/2
Foto: Guliver Shutterstock

Powered by:

zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Planet Zemlja jedini je dom koji imamo, no naši postupci često pokazuju kako za to pretjerano i ne marimo. Iako je trenutna situacija s pandemijom učinila da zaboravimo na sve ostale probleme, goruća bi tema trebala biti i ostati zaštita okoliša

Svjetske organizacije već godinama upozoravaju na to kako određeni postupci čovječanstva izrazito loše utječu na planet. Osim klimatskih promjena, koje izazivaju požare, poplave i suše diljem svijeta, otpad koji stvaramo jednako tako ostavlja trag, a posebice onaj koji nije biorazgradiv. Tako su mora i oceani postali odlagališta plastike, a sudbina njihovih stanovnika ovisi o izborima modernog čovjeka. U knjizi “The Little Book of Going Green: Really Understand Climate Change, Use Greener Products, Adopt a Tree, Save Water, and Much More!” autorica Harriet Dyer piše o tome kako svake godine zbog plastike ugine otprilike milijun morskih ptica i 100.000 morskih sisavaca.

S druge strane, podaci koji govore o zagađenju okoliša otpadom, također nisu optimistični. U svijetu se godišnje proizvedu otprilike dvije milijarde tona otpada, a u rujnu 2018. godine Svjetska je banka objavila predviđanja o tome kako će se globalna proizvodnja otpada povećati za 70% do 2050. ako se ne poduzmu hitne mjere. Iako bi možda pomislila na to kako najveću krivicu treba pripisati institucijama koje su podbacile, svaka promjena zapravo počinje od nas samih. Ako ne znaš odakle početi, vrijeme je da se upoznaš s tzv. 5 R hijerarhijom u filozofiji Zero Waste.

1. REFUSE ili ODBITI

Prvi ''R'' u filozofiji koja teži stilu života bez otpada govori o odbijanju. Briga o okolišu počinje odbijanjem stvari koje ti u pravilu nisu potrebne, a čija proizvodnja, uporaba ili teško razgradiv sastav itekako loše utječe na njega. Rutinu je ponekad teško promijeniti, no kako vrijeme bude odmicalo, shvatit ćeš da vrlo lako možeš bez plastične vrećice ili soka u plastičnoj boci. Iako je svaki početak težak, nemoj zaboraviti kako mali koraci čine razliku te se ne ustručavaj govoriti o tome.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

2. REDUCE ili SMANJITI

Drugi korak vezan je uz minimalizaciju proizvoda koji se ne mogu reciklirati. Prouči sve ono što trenutno kupuješ i pronađi način na koji možeš smanjiti potrošnju, očuvati resurse ili ih upotrijebiti za više stvari. Primjerice, ocat se može koristiti kao višenamjensko sredstvo za čišćenje, a razna ulja i glina odlični su za njegu kože i kose. Ostatak ručka uvijek možeš pojesti za večeru ili ga spakirati za idući dan, a voće i povrće iz vlastitog vrta uvijek je imalo sočniji okus, posebice jer si ga uzgojila vlastitim rukama. 

3. REUSE ili PONOVNO UPOTRIJEBITI

Ova je točka možda i najzabavnija, a riječ je o zamijeni stvari - jer tko ne voli s vremena na vrijeme unijeti promjenu u svakodnevicu, a posebice ako se njome čini dobro? Osim što ćeš sačuvati okoliš, ponovnom uporabom stvari sačuvat ćeš i novac. Tako, primjerice, umjesto plastičnih vrećica koristi platnene, plastične boce zamijeni staklenom, a kavu pripremi u termosici. Papirnate ubruse i maramice zamijeni tkaninama, a umjesto higijenskih uložaka razmisli o korištenju menstrualne čašice.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

4. RECYCLE ili RECIKLIRATI

Ovaj se korak odnosi na recikliranje svega onoga što ne možeš odbiti (refuse), smanjiti (reduce) ili ponovno upotrijebiti (reuse). Međutim, ako si predano radila na prethodna tri koraka, shvatit ćeš kako ti zapravo ne preostaje previše stvari koje trebaš reciklirati. Promjena počinje u tvojem domu, pa počni razdvajati plastiku, papir, staklo i biootpad. Otpadna jestiva ulja možeš reciklirati i na nekim benzinskim crpkama, a baterije na za to predviđenim mjestima.

5. ROT ili KOMPOSTIRATI

Ni ova faza ne zahtijeva previše napora, pa tako, umjesto bacanja ostataka hrane u smeće s ostalim otpadom, napravi kompost. Osim što kompostiranjem dobivaš gnojivo bogato hranjivim sastojcima za vrt, ono pomaže u smanjenju emisija stakleničkih plinova proizvedenih na odlagalištima. Ako živiš na selu, ostatke možeš bacati na otvoreno mjesto koje je za to predviđeno, a ako si u gradu, hranu kompostiraj u zatvorenim kantama.

Iako je ovo zadnji korak u 5 R hijerarhiji, postoji još jedan koji itekako pomaže u očuvanju okoliša, a možda ti bude i omiljeni.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

6. RESELL ili PREPRODAVATI

Modna je industrija danas jedna od najvećih zagađivača okoliša, a podaci govore o tome kako godišnje proizvede gotovo 100 milijuna tona otpada. Iako mnoge institucije, poput Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu, upozoravaju na posljedice, modne kolekcije izbacuju se nezaustavljivom brzinom. U borbi protiv ovog problema najefikasnija je metoda preprodaje ili darivanja odjeće i obuće, a jedno od mjesta na kojima možeš pridonijeti očuvanju okoliša je i najveći hrvatski marketplace Njuškalo.

Na njihovim stranicama možeš pronaći na tisuće odjevnih komada i obuće, stvari za dom i tehnike. Osim što ćeš uštedjeti novac, pomoći ćeš u promicanju održivosti i očuvanju okoliša. Osim toga, uvijek možeš prodati i darovati stvari koje ti više ne trebaju te tako nastaviti borbu protiv zagađenja. Nemoj zaboraviti da zdravu Zemlju trebaju i buduće generacije.

 | Author: 24ContentHaus Foto: 24ContentHaus

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.