Na Svjetski dan voda, koji se obilježava 22. ožujka, WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, poziva vlade Hrvatske i Slovenije da stanu na kraj štetnim projektima izgradnje hidroelektrana na Muri i Dravi, srcu Europske Amazone, i da poštuju glas građanki i građana koji su stali u obranu naših rijeka.
Zašto je gradnja hidroelektrana štetna ?
"Izvještaj o stanju voda pokazuje kako je samo 40% voda u Europskoj uniji u dobrom stanju i svaka daljnja izgradnja hidroelektrana dodatno ih narušava. Hidropotencijali su već dovoljno iskorišteni i treba se okrenuti drugim obnovljivim izvorima energije, kao i optimizaciji postojećeg sustava bez narušavanja rijeka i vodnih ekosustava. Pri tome je važno naglasiti kako hidroelektrane nisu zeleni izvor energije, stoga se ne treba poticati izgradnju novih hidroenergetskih sustava na našim rijekama“, zaključila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Mura - Drava
Iako smo nekoliko koraka od toga da se rijeka Mura dugoročno zaštiti, WWF upozorava kako na čitavom području budućeg pentalateralnog UNESCO-ovog Prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ treba zabraniti izgradnju hidroelektrana zbog njihova negativnog utjecaja.
Broj slatkovodnih vrsta širom svijeta smanjio se za 83% od 1970. godine
U Hrvatskoj se WWF povodom Svjetskog dana voda osvrnuo na problem razvoja štetnih projekata na rijekama Muri i Dravi, a građani su vladajućima poručili kako žele da rijeke ostanu prirodne. "Što se tiče Mure danas se održava prosvjed u Ljubljani koji su organizirali građani kako bi poručili da se protive izgradnji osam hidroelektrana. Trenutno se čeka odluka Slovenske vlade. Što se tiče Drave također čekamo jesu li vladajući poslušali glas građana koji su jasno poručili da ne žele izgradnju hidroelektrane", rekla je Ana Kuzmanić, projektna koordinatorica iz WWf-a.
Slučaj rijeka Mure i Drave nije jedinstven. Diljem Europe, rijeke i drugi slatkovodni ekosustavi uništavaju se alarmantnom brzinom. Od svih tipova ekosustava, slatkovodnima se i dalje zastrašujuće pogoršava stanje, na što ukazuju istraživanja Europske agencije za zaštitu okoliša. Također, prema WWF-ovom Izvješću o stanju planeta, broj slatkovodnih vrsta širom svijeta smanjio se za 83% od 1970. godine.
Stanje s pitkom vodom u Hrvatskoj je dobro, što možemo učiniti da takvo i ostane?
Anu Kuzmanić smo pitali da prokomentira kakvo je stanje s dostupnošću vode u svijetu i Hrvatskoj budući da je ovogodišnja tema Svjetskog dana voda „Voda za sve“: "Nemam konkretne podatke za Hrvatsku, ali ono što je ovogodišnji slogan Svjetskog dana voda jest da nikoga ne smijemo ostaviti po strani, zato stavljamo vodu u fokus kao osnovno ljudskog pravo i ističimo da to pravo moraju imati svi s naglaskom na marginalizirane skupine kao što su žene, djeca, izbjeglice, autohtoni narodi, osobe s invaliditetom i mnogi drugi koji su često zanemareni i ponekad se suočavaju s diskriminacijom na najosnovnijoj razini kao što je pristup pitkoj vodi. Pitka voda je najosnovnija ljudska potreba i neophodna za život. Problem je nestašica i nedostupnost vode s kojom se susreću milijuni ljudi diljem svijeta i to stavljamo u fokus."
Drava
Hoće li u Hrvatskoj zbog politike ili korporativnih interesa pojedinaca dostupnost vode biti u pitanju, Kuzmanić je rekla kako vjeruje da do toga neće doći i da će političari i donositelji odluka ipak na prvo mjesto staviti zaštitu prirode i interese ljudi. prokomentirala je i koliko ima smisla kupovati vodu pakiranu u preskupim plastičnim bočicama zbog kojih se oceani guše u plastici: "Naravno ako je dostupna pitka voda, a u Hrvatskoj je prilično dostupna i većina kućanstava nema problema s tim pa nema ni potrebe za kupovanjem flaširane vode, osobito one pakirane u plastici budući da se ne reciklira u postotku u kojem bi trebalo."
